Zbog epidemije zaraza, Hrvati sve više cijepe djecu

Nakon sedam godina pada cjepnog obuhvata u Hrvatskoj, taj je trend zaustavljen prošle godine, piše u petak Večernji list.

Očito su epidemije zaraznih bolesti, uglavnom ospica, što su proteklih godina širom Evrope izbijale i odnosile žrtve, otrijeznile mnoge koji su pod utiskom antivekserske kampanje bez ikakvih medicinskih opravdanja odbijali cijepiti djecu, kaže dnevni list. Zaustavljanje tog trenda dobar je znak i ako obuhvati nastave rasti moguće je da se izbjegnu epidemije bolesti protiv kojih se cijepi, što je ozbiljno prijetilo zadnjih godina, poručuju epidemiolozi.

Najveći je porast cijepljenja uočen upravo kod primarnog MPR cijepljenja, odnosno prvog cijepljenja protiv ospica, rubeole i mumpsa, koje je skočilo s lanjskih 89 posto na 93,2 posto, te  posto kod revakcinacije protiv difterije, tetanusa i hripavca u drugoj godini života (s 86,6 posto na 89,4 posto), stoji u izvješću o cijepljenju za 2018. godinu, što ga priprema Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

“Najveći je porast obuhvata uočen u županijama koje su u 2017. godini imale najniže obuhvate, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj”, naveo je, među ostalim, u izvještaju dr. Bernard Kaić, rukovodilac Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a, prenosi Hina.

Inače, alergijske reakcije u rasponu od blagog osipa do anafilaktičkog šoka mogu se javiti nakon primjene svakog lijeka. HZJZ vodi registar nuspojava cijepljenja i ti podaci potvrđuju da se ozbiljne reakcije nakon cijepljenja javljaju vrlo rijetko, u RH godišnje jedna ili dvije koje zahtijevaju primjenu adrenalina, te nekoliko njih koje zahtijevaju primjenu kortikosteroida, piše u petak Večernji list.

(Fena)