15. Novembra 2018.

Čelnici Haškog suda kritikovali Hrvatsku zbog reakcija na presudu šestorici

Čelnici Haškog suda kritikovali su reakcije hrvatskih vlasti i Hrvata u BiH na prošlosedmičnu presudu šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata, rekavši da se radi o “podrivanju suda” i dokazu da se “zločini još uvijek prihvataju”.

Službeni Zagreb žestoko je kritikovao pravosnažnu presudu vojnim i političkim čelnicima bosanskohercegovačkih Hrvata, kojima je 29. novembra potvrđena presuda od 111 godina zatvora za zločine nad muslimanima u hrvatsko-bošnjačkom sukobu 1993.-94.

Prije svega mu je neprihvatljiv zaključak sudija da se radilo o međunarodnom sukobu i da je tadašnje hrvatsko vođstvo učestvovalo u zločinačkom planu etničkog čišćenja muslimana s većinski hrvatskog teritorija Herceg-Bosne.

Izricanje presude zasjenilo je samoubistvo u sudnici Slobodana Praljka, koji je popio cijanid nakon što je čuo da je osuđen na 20 godina zatvora

Predsjednik ICTY-a Carmel Agius rekao je na posebnom sastanku u UN-u da je žalbena presuda “donesena u okolnostima koje su za sve nas bile stresne”.

“Žalosno je da su tu tragičnu situaciju neki, nažalost, iskoristili da bi podrivali sud i njegove presude”, rekao je Agius, ne spominjući direktno Praljka niti vlast u Zagrebu.

Agius je bio predsjednik Žalbenog vijeća i sudija koji je pročitao presudu u predmetu Prlić i drugi, posljednju prije zatvaranja ICTY-a krajem 2017. godine.

Glavni tužilac ICTY-a Serge Brammertz smatra da je “ironija” cijelog slučaja u tome što je presuda odjeknula u svijetu upravo zbog zbivanja u sudnici, pa su počinjeni zločini i stotine i hiljada žrtava, koje su patile zbog nedjela osuđene šestorke, dobili i puno veći značaj.

“U Hrvatskoj i hrvatskim dijelovima BiH vidjeli smo vrlo negativne reakcije, koje i dalje traju”, rekao je Brammertz na sastanku u UN-u posvećenom kraju rada ICTY-a, koji su u ponedeljak organizovali Italija, Urugvaj i Nizozemska.

Ističući da su i tužioci i sudije ustrajali na tome da se sudilo pojedincima, a ne narodima i državama, Brammertz je rekao kako je “očito da tu poruku nismo uspješno prenijeli i da je prihvatanje zločina posvuda problem”.

Stoga smatra da su sva otkrića prikupljena u 24 godine rada suda jedno od njegovih najvažnijih naslijeđa.

“Presude, arhiv, više od 4000 izjava svjedoka, više od deset miliona stranica dokumenata povezanih s ratovima na području bivše Jugoslavije, mišljenja eksperata…sve će to biti podsjetnik onima koji negiraju zločine, koji glorifikuju ratne zločince. Svi oni koji žele istinu mogu pogledati u te baze”, naglasio je Brammertz.

Po njegovim riječima, brojni političari odbacuju koncept udruženog zločinačkog poduhvata kao pravno neutemeljen, a da ga uopšte ne razumiju.

Rekavši da on postoji i na drugim međunarodnim sudovima, te u nekim nacionalnim zakonodavstvima, ocijenio je da se radi “o vrlo efikasnom oruđu koje je naš ured koristio da bi lideri krivično odgovarali za zločine koje su počinili vojska, policija ili paravojne snage pod njihovom kontrolom”.

“Zahvaljujući toj teoriji, utvrdili smo kako rat u BiH nije bio samo građanski rat, nego da su Beograd, ali i Zagreb imali ulogu u zločinima u BiH, koji je bio međunarodni oružani sukob”, istakao je Brammertz.

U prvim reakcijama na presudu, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović obrušila se prošli četvrtak na ICTY rekavši kako se “postavio kao politički arbitar umjesto da bude pravosudno tijelo”.

Kritikama se priključio i premijer Andrej Plenković, koji je, nakon izricanja presude u srijedu, poručio da je ona nepravedna i da u političkom smislu ne prihvata kvalifikacije o umješanosti hrvatskog vođstva 90-tih u rat u BiH.

Kasnije je ublažio svoj stav, rekavši da Hrvatska poštuje presudu, ali je nezadovoljna nekim njenim dijelovima, posebno onima kojima se aludira na odgovornost bivšeg hrvatskog državnog vrha.

Čelnik bosanskohercegovačkih Hrvata Dragan Čović odluku tribunala nazvao je “zločinom prema Hrvatima u BiH”.

Hrvatska predsjednica učestvovaće u srijedu na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija posvećenoj radu Haškog suda.

Radi se o unaprijed sazvanoj sjednici Savjeta bezbjednosti uoči zatvaranja UN-ovog krivičnog suda za zločine na području bivše Jugoslavije do kraja 2017. godine.

Na sjednici će biti predsjednik suda, glavni tužilac i predsjednik mehanizma za međunarodne krivične sudove, koji nastavlja rad ICTY-aja.

(Fena)

Podijeli...Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+Email this to someone
happy wheels game

Oznake

Povezano