11. Decembra 2018.

Grad Mostar obilježava 14. godišnjicu završetka obnove Staroga mosta

U povodu obilježavanja Evropske godine kulturne baštine, te 14. godišnjice završetka obnove Staroga mosta i upisa Mostara na UNESCO-ovu listu, u Mostaru će u nedelju, 22. jula, u okviru Festivala Nove Mostarske Energije, biti održan koncert Simfonijskog orkestra Mostar i Mladena Vojičića Tife.

Koncert je poklon Grada Mostara svim građanima i ulaz će biti besplatan, rečeno je na konferenciji za novinare, te istaknuto kako će Grad Mostar godišnjicu završetka obnove Staroga mosta ove godine obilježiti u sklopu svoje kandidature za Evropsku prijestonicu kulture 2024. godine.

Prema riječima mostarskog gradonačelnika Ljube Bešlića, Grad Mostar se kao interkulturalni i otvoreni grad, grad sa spomeničkom baštinom želi ozbiljno pripremiti i biti dio evropske kulturne baštine.

„Integrisali smo grad, napravili smo dijalog, kulturnu saradnju, postoji zajednička sinergija i želimo ovaj grad dići na viši nivo, i kroz kulturu i kroz življenje i kroz svaki segment života“, poručio je gradonačelnik i pozvao sve Mostarke i Mostarce i goste da dođu na koncert, ali i sva druga kulturna događajima koji se ovih dana održavaju u Mostaru.

Koncert će se održati na platou ispod Starog mosta u 21 sat, a u okviru dnevnog programa održat će se umjetnička radionica pod nazivom „Kulturno nasljeđe – prostor slobode“.

—–

Početak obnove kamenog ljepotana

Od svega što čovjek u životnom nagonu podiže i gradi, ništa u mojim očima nije vrjednije od mostova“, zapisao je naš nobelovac i Napretkov stipendist Ivo Andrić.

A posebno je vrijedan Stari most, sagrađen davne 1566. godine, koji je nakon oštećenja u ratu 1992. i rušenja tokom rata 1993. i obnovljen 23. jula 2004. godine.

Rekonstrukcija Starog mosta u Mostaru bila je zahtjevan građevinski, ali i projekat obnove u ratu porušenih veza među ljudima između obala rijeke Neretve. Trajala je punih pet godina, a svečana ceremonija potpisivanja upriličena je u junuu 1999. godine, uz prisustvo direktora UNESCO-a Federico Mayora, koji je tom prilikom naglasio kako je početak obnove Starog mosta velik poduhvat, za koji je izdvojeno 15,5 miliona USA dolara.

„Znam da je prošlost teško zaboraviti, ali sjećanje je razlog da se zaboravi. Svi moramo gledati naprijed jer ne možemo pisati prošlost, ali možemo pisati budućnost, i to mogu učiniti svi narodi u BiH“, poručio je tada  Mayor.

A nakon potpisivanja Sporazuma, već iduće godine, krenulo se u osnivanje Agencije za izgradnju Staroga mosta i obnove kulturne baštine Mostara (PCU). Za direktora Agencije imenovan je Rusmir Ćišić, a za njegova zamjenika Tihomir Rozić. Ne zadugo, krenulo i s prvim radovima na pripremi kamena tenelije za luk mosta iz obližnjeg kamenoloma Mukoša. Trebalo je pripremiti 1.088 kamenih blokova. Svaki blok imao je svoj broj, pločicu po kojoj se vidi gdje u projektu ima svoju poziciju. Svaki je kamen bio izrezan tako da na sebi ima „mesa“ po tri centimetra sa svake strane, da bi ga klesari mogli ručno obraditi i dovesti ga u konačnu formu za ugradnju.

Ono po čemu je ovaj projekat bio specifičan je i taj što je Svjetska banka, po prvi put u svojoj istoriji, odobrila jedan kredit za kulturnu baštinu, tako da je ovo i za njih bio pilot-projekat. Tako je Svjetska banka odobrila kredit od 4 miliona USA dolara, s odgodom plaćanja od 10 godina, povratom od 35 godina, uz kamatu od samo 1,5 posto. Italijanska vlada još je dala 2 miliona dolara, te turska i holandska vlada po milion USA dolara, dok u čitavom projektu Grad Mostar učestvuje s 2 miliona dolara. Oko pola milijuna dolara za obnovu Starog mosta, među prvim donatorima, dala je i hrvatska Vlada. Tadašnji hrvatski premijer Ivica Račan zajedno s brojnim ministrima i suprugom, posjetio je Mostar, obišao staru jezgru, a u hotelu Ero priređen je svečani prijem. Razvojna banka Vijeća Evrope donirala je milion američkih dolara.

Treba naglasiti kako sva sredstva nisu utrošena samo na obnovu Staroga mosta, nego su se pored njega obnovili i razrušene kule s obe strane mosta, Tara i Helebija, te popratni objekti. Uz to, kao dodatni poticaj obnovi suživota u Mostaru, tim sredstvima su obnovljeni i konvikt HKD-a Napredak, Vakufski dvor i Vladičanski dvor.

Most se gradio od istih materijala od kojih je rađen i prije 450 godina, kamen, žbuka ,koja je bila u to doba, kao i isti izolacioni materijal koji je napravljen od boksita i gline, koji nije dopuštao da voda ulazi u utrobu mosta, tako da je unutra uvijek bio suh. Most je imao i posebne kanalice, kako ga voda nije mogla razarati. Olovo se, takođe, koristilo kao i prije, jedino što je upotrijebljen puno kvalitetniji švedski čelik. Posao obnove Starog mosta na međunarodnom konkursu dobila je turska firma ER-BU. Nadzor radova radila je hrvatska kompanija OMEGA Engineering” d. o. o. Dubrovnik, na čelu s Željkom Pekovićem, dok je projekat obnove mosta uradila italijanska firma „General Engineering” iz Firenze. Studiju o kvalitetu radila je njemačka firma „lga civil & Environmental engineering Nuremberg“.

I same pripreme za početak obnove Starog mosta izazivale su veliku pažnju medija, ali i politike. Gotovo svakog dana dolazili su novinari iz zemlje, susjedstva i svijeta, kako bi pisali o početku obnove luka mosta. Tokom svoje službene posjete BiH, prvo je u Mostar  došao i generalni direktor UNESCO-a Koichiro Matsuura. Predsjednik Republike Italije Carlo Azeglio Ciampi simboličnim udarcem dlijetom u kamen službeno je označio početak klesarskih radova na obnovi Staroga mosta.

„Građani BiH – Vi ste dio Evope i čekamo Vas u Evropi. Bez Vas Evropa ne bi postojala“, poručio je tom prilikom predsjednik Ciampi.

Polaganjem prvog kamenog bloka na luk mosta gradonačelnik i dogradonačelnik Mostara Hamdija Jahić i Ljubo Bešlić na simboličan su način otpočeli gradnju luka Staroga mosta, a bilo je to 14. aprila 2003. U iduća četiri mjeseca, radilo se i po kiši, vjetru i suncu, da bi 20. avgusta u luk Starog mosta bio ugrađen i posljednjih kamen, čime je najzahtjevnija faza projekta završena.

Ono što je slijedilo bili su radovi na zidanju vijenaca s obe strane luka mosta i potom postavljanje metalne ograde. Za preostali posao oko zidanja vijenaca bilo je izvađeno 44 tone kamena koji će se ugraditi na kaldrmu mosta, a svaki kamen bio je obrađen skulptorski, pojedinačno, na osnovu foto-dokumentacije i bio je“potrošen”, odnosno izlizan u onolikoj mjeri koja je bila prije njegovog rušenja. Radove na izgradnji vijenaca, kao i luka Staroga mosta, izvodila je firma ER – BU.

S približavanjem završetka radovima na njegovoj obnovi, paralelno su tekle i pripreme organizacionog odbora za svečanost otvaranja, koja je zakazana za 23. juli 2004. godine. Federalne vlasti tada su obećavale velika sredstva za Mostar i svečanost otvaranja, ali je ta podrška uglavnom izostala i sve je skoro troškove ceremonije pokrio Grad Mostar. Trenutak koji se dugo i s nestrpljenjem iščekivao bio je popuštanje skele ispod luka Starog mosta. Kada se potporna skela prestala dodirivati s lukom, luk se spustio za jedan milimetar.

Da je Stari most stručno i kvalitetno obnovljen „potvrdio“ je i jači zemljotres, koji  se 22. aprila 2004. godine osjetio u zapadnoj Hercegovini i Mostaru. Potres tako nije izazvao nikakva fizička oštećenja na luku Staroga mosta u Mostaru.

Svečanost otvaranja Starog mosta pratili su brojni gosti iz zemlje i delegacije iz više od 50 zemalja svijeta. Televizijski prenos priredbe na Starome mostu preuzele su i neke inostrane tv kuće, a samo u Turskoj to su uradila tri različita kanala.

Voditelj Press centra za svečanost otvaranja Starog mosta Miroslav Landeka, iznio je podatak da je za praćenje svečanosti otvaranja bilo akreditovano oko 600 novinara, fotoreportera i snimatelja iz BiH, susjednih zemlja, Evrope i svijeta, što samo po sebi govori koliki je bio interes za taj događaj i sam projekat obnove mosta, kao i kolika je to bila promocija Mostara. Bio je to zasigurno jedan od najvećih medijskih događaja u BiH.

Šta je tada značio ovaj događaj za Mostar, možda najbolje govore riječi bivšeg gradonačelnika Mostara Nevena Tomića, koji je rekao je da otvaranje Staroga mosta znači puno za Mostar i u istorijskom i u kulturnom, i u ekonomskom smislu.

„Naravno, on je bitan i u kontekstu obnove povjerenja. Međutim, njegovim otvaranjem definitivno će ta istorijska građevina prestati biti sredstvom onih koji su ga u proteklom periodu koristili kao sredstvo u političkoj borbi ili u svrhu zastrašivanja vlastitih redova. S otvaranjem, Stari most se njima kao političko sredstvo izbija iz ruke i vraća onima čiji on i jest, a to su građani Mostara, BiH odnosno svi građani svijeta“, kazao je Tomić, te poručio onima koji su most koristili u političke svrhe da će sredstva svoje političke borbe ubuduće morati pronaći u nekim drugim pitanjima, kao što su ekonomija, zapošljavanje i osiguravanje boljeg prosperiteta za sve građane.

Godinu dana kasnije, tačnije 15. jula 2005. godine, Stari most uvršten je na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika na sjednici u Durbanu u Južnoj Africi. Uz gradonačelnika Mostara Ljubu Bešlića, velike zasluge za to, prije svih, svakako pripadaju tadašnjoj veleposlanici BiH u Parizu i stalnoj predstavnici pri UNESCO-u mostarki Željani Zovko.

Taj dan ostaće u istoriji Mostara i BiH upisan zlatnim slovima, a bio je to i prvi upis nekog spomenika iz BiH na UNESCO-ov popis, a put od početka obnove i provođenja projekta rekonstrukcije Starog mosta i stare gradske jezgre, kao i tri objekta tri naroda, bio je mukotrpan.

(NovaSloboda.ba)

Podijeli...Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+Email this to someone
happy wheels game

Oznake

Povezano