28/11/2014

„Mostar 2004. - deset godina poslije“

U proteklih deset godina učinjen je veliki posao na obnovi Starog mosta i stare gradske jezgre, a danas je potrebno pokrenuti novi investicijoni ciklus, s obzirom da brojni devastirani i neobnovljeni objekti na području cijelog grada čekaju svoju obnovu, istaknuto je na forumu „Mostar 2014 – deset godina poslije“, održanom u srijedu u sklopu obilježavanja desete godišnjice obnove Starog mosta.

Na forumu su arhitekti i stručnjaci iz oblasti urbanizma i zaštite spomenika razmatrali šta je u proteklih deset godina urađeno na obnovi Mostara, te šta je još potrebno učiniti kako bi se najvećem gradu u Hercegovini vratio prijeratni sjaj.

U svom izlaganju na početku seminara, gradonačelnika Mostara Ljubo Bešlić kazao je da je prije deset godine Mostar bio u centru pažnje, ali kao pozitivan signal iz Mostara, kada su uz velike napore uspješno priveli kraju projekt obnove Starog mosta i istorijske jezgre grada.

„Projekat koji je bio, ipak, nešto više od samog fizičkog spajanja lijeve i desne obale iznad rijeke Neretve, novim kamenim lukom nakon njegovog rušenja 1993. godine. Kruna tog cijelog projekta i poduhvata bio je 15. juli 2005 godine. Gradska uprava Mostara i tim PCU-a, uz podršku brojnih prijatelja, ali i opstrukcijama pojedinaca, te dijela naše diplomatije, uspjela je u istorijskom projektu, a to je dao je Stari most kao prvi spomenik iz BiH uvršten na UNESCO-ov popis. Prošlo je deset godina od obnove Starog mosta i ovaj seminar je jedan dobar način i mjesto da se osvrnemo iza sebe, ali i da vidimo šta u budućnosti trebamo činiti i koje aktivnosti preduzimati na svim aspektima“, kazao je Bešlić i tom prilikom zahvalio svima koji su na bilo koji način učestvovali u projektu obnove Starog mosta i istorijske jezgre grada.

Arhitekta Amir Pašić, po čijim nacrtima je rađena obnova Starog mosta, kazao je kako sama činjenica da je Stari most dospio na listu svjetske baštine UNESCO-a govori da je urađen velik posao. Ali, Pašić je upozorio kako je puno malih objekata u staroj gradskoj jezgri koji još nisu obnovljeni, a i u drugim dijelovima grada postoje brojne istorijske zgrade koje treba rekonstruisati.

Prema njegovim riječima, nedostatak novac nije najveća prepreka u realizaciji tih ciljeva.

„Po mom mišljenju, prvo pitanje je pitanje politike, a tek onda dolazi novac. Novca vjerovatno ima, jer ljudi u Starom gradu plaćaju jako puno dadžbina. Mi smo još prije rata imali samofinansirajući model upravljanja Starim gradom, vjerovatno prvi u svijetu. Bili smo uzor Splitu i Dubrovniku, a sada smo daleko od tog nivoa“, kazao je Pašić.

Dodao je kako su nužne promjene, te reorganizacija u samom sistemu upravljanja tim dobrima.

„Trebali bismo se vratiti na principe koji su usvojeni u UNESCO-vom menadžment planu upravljanja starom gradskom jezgrom i prilagoditi rad službi koje se bave Starim gradom tim dokumentima, koje je država BiH sama predložila i što je UNESCO prihvatio“,kazao je Pašić i upozorio da, ako se ne krene tim putem, postoji opasnost da Stari most dospije na listu ugrožene svjetske baštine.

Dipl. ing. Edin Prašo govorio je o izgradnji sportske dvorane u Mostaru, na čiji završetak Mostarci čekaju više od 25 godina.

„Kada smo krenuli s rekonstrukcijom i izgradnjom nove dvorane, u planu nam je bila brza izgradnja. Međutim, dogodila se svjetska kriza, pa naša kriza i ostali smo na tome da pokušavamo naći kredit kako bismo završili izgradnju“, kazao je Prašo.

Izgradnja sportske dvorane košta 62 miliona KM, a do sada su grad Mostar i Federacija izdvojili oko 12 miliona. Trenutno se vode pregovori s Razvojnom bankom Vijeća Evrope o kreditu „teškom“ oko 40 miliona maraka.

„Oni su izvršili nadgledanje i vrlo su blizu da nam daju taj kredit. Međutim, pitanje je koliko smo mi blizu da ga uzmemo. Riječ je o jako velikom iznosu i da bismo ga dobili, biće potrebno uključivanje svih nivoa vlast“,kazao je Prašo.

Mr. Senada Demirović-Habibija govorila je o projektu „MuM-Interpretacijski muzej”, koji je smješten u objektu Čerekovića dućana. Istakla je kako se interpretacijski centar MuM nalazi na strateškoj poziciji u zoni UNESCO-vog spomenika svjetske baštine.

Za MuM je od posebnog značaja bio izbor lokacije radi ostvarenja kontakta između objekta i ambijenta u kome se nalazi s posebnim naglaskom na komunikaciju sadržaja u enterijeru i njegovu projekciju kroz suptilne i intimne detalje. Osim opšteg prikaza regije kroz istoriju i geografiju, kroz prezentaciju tradicionalnih zanata, običaja, religijskih obreda kultura i naroda ovoga podneblja, MuM svojim posjetiocima daje priliku da shvate i samostalno valorizuju sve viđeno.ovaj Muzej, za razliku od klasičnih muzeja, ima za cilj da tematiku, o kojoj se govori, prikaže uključujući različite medije, od slika, arhivskih materijala, audio i vizuelnih efekata te interaktivnih izložaka.

Dipl. Ing. Slavenko Marić govorio je o projektu – „Muzička škola na Trgu Musala”- Prikaz lokacije i istoriji objekta s cjelovitom prezentacijom projekta rekonstrukcije, namjeni prostorija, izvedenim radovima i planovima za potpun završetak rekonstrukcije.

Dipl. Ing. Palma Palameta izlagala je na temu „Transformacija devastiranog javnog prostora nakon obnove Starog mosta”- Prezentacija projekata uređenja javnog prostora kojima je dat najveći naglasak u razvoju Grada Mostara u zadnjih deset godina. (Projekti uređenja gradskih parkova, trgova, šetnica i gradskih ulica).

Forumu je, uz ostale, bio prisutan prof.dr.sc Željko Peković, arhitekt i vlasnik kompanije „Omega Engineering“, koja je vršila poslove nadzora na projektu obnove Starog mosta.

L. M.
(Novasloboda.ba)

Podijeli…Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+
happy wheels game

Oznake

Povezano