U časopisu Chicago daily tribune, dana 6. avgusta 1878. godine, objavljen je sljedeći tekst:
“Austrijska okupacija.
London, 5 avgust – Iz Beča doznajemo da je pobuna u Mostaru u Hercegovini inicirana od Crnogoraca i da će sukob izazvati ozbiljne komplikacije s Austrijom. Navodi se da je stanje u Mostaru gore nego u glavnom gradu Bosne Sarajevu, da su upravnik grada i mostarski muftija ubijeni, da je cijelo stanovništvo naoružano, a da se muslimani iz susjednih država priključuju pobuni”.
Istoga dana časopis Daily Globe, 6.8.1878. godine objavljuje slijedeći tekst:
“Ulazak trupa.
Beč, 5.avgusta – The Abend Post javlja zvanične detalje austrijske okupacije turskih provincija: Glavna kolona napreduje dolinom Bosne i nakon prevlađivanja velikih teškoća usput postepeno dobija pristanak stanovništva. Vlasnici nekretnina su posebno prijateljski nastrojeni. Budući je agitacija u Sarajevu vrlo loša, poslat je 1. avgusta iz Derbenda (Dervente) kapetan Mellenković, glavni u štabu, sa odredom husara, kako bi izvidio stanje u dolini Bosne. Izgleda da je posvuda primljen s radošću. Čuvši da je u Žepču bila organizovana pobuna, kapetan je nastavio prema tamo, te ja na ulazu u grad bio dočekan plotunom pobunjenika. Husari su formirali napad i budući nije bilo moguće ući u grad, odmarširali su natrag u Maglaj. Tamo su stanovnici, prethodno prijateljski raspoloženi, otvorili jaku paljbu na husare, koji su bili primorani brzim hodom preći tjesnac, tako da je tu nastradalo 70 husara.
Ostatak trupa je dostigao austrijsku predstražu u Hercegovini. Austrijancu su napredovali juče prema Mostaru, uz kratke borbe s petstonjiak pobunjenika blizu Čitluka, ubivši nekolicinu i zarobivši nešto zarobljenika. Ranjena su četvorica Austrijanca”.
(prevodi: Tibor Vrančić)
Ulazak austrougarske vojske na čelu s generalom Jovanovićem u Mostar izazvao je različite reakcije kod sva tri naroda. Ukratko, najradikalniji muslimani koji su bili protiv dolaska austrougarske vojske, na čelu sa samoproglašenim Ali-agom Haljevcem upade 2. avgusta 1878. godine u Konak, ubiše kajmakama Murat-bega, zaklaše mutesarifa i njegovog zeta, svukavši ih prethodno do gola i opljačkavši. Zatim upadoše u kuću muftije Sidiki ef. Karabega, usmrtiše ga, pa ga zatim iskasapiše nožem i opljačkaše. Namjeravali su isto učiniti i njegovoj ženi i djeci, ali ih susjeda sakri od razbjesnjele rulje i tako spasi sigurne smrti. Bezvlašće i strah po Mostaru se nastavi sve do 4. avgusta, kada vođa pobunjenika sa svojim jaranima odjaha do Bišća, gdje se ponizno pokloni zapovjedniku austrougarske vojske generalu barunu Stjepanu Jovanoviću i zaželi mu dobrodošlicu u naš „mirni“ grad.
Bitno je da je nakon početne svađe svih vjera u Mostaru tog ljeta 1878. godine oko prihvatanja ili odbijanja dolaska Austrougarske u naš grad, na kraju prevladalo razumno mišljenje da se s rogatim ne treba bosti.
Ovdje donosimo i faksimil originalnog telegrama upućenog stanovništvu Mostara, a poslatog od strane generala Jovanovića.
Priredili: Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
