Petina osoba koje su bile dio istraživanja Udruženja “Bh. novinari” i Friedrich-Ebert-Stiftung u Bosni i Hercegovini opravdava nasilje nad novinarima, što predstavlja povećanje za čak 14 posto u odnosu na prošlogodišnje istraživanje.
To su podaci na koje su danas posebno upozorili predstavnici novinarske i međunarodne zajednice u BiH, koji su prisustvovali prezentaciji istraživanja, istovremeno ocjenjujući da je to direktan uticaj na nekažnjivost napada na novinare.
Generalna sekretarica Udruženja “Bh. novinari” Borka Rudić naglasila je da se mišljenja građana o napadima na novinare prate još od 2009. godine, a iz godine u godinu rastao je ili padao broj onih koji odobravaju napade na novinare.
“Poražena sam činjenicom da se ovaj put 21 posto građana izjasnilo da podržava napad i nasilje nad novinarima. To je podatak koji najrječitije govori o tome kakve su medijske slobode u BiH i direktna je posljedica nekažnjivosti učestalih fizičkih napada na novinare, prijetnje i čak pokušaje ubistava”, ocijenila je Rudić.
Samo u ovoj godini registrovano je 27 različitih oblika kršenja prava na slobodu izražavanja i napada na novinare, što je porast u odnosu na ranije godine, a sve više se Udruženju javljaju novinari iz lokalnih medija gdje trpe različite političke pritiske i pokušaje miješanja u uređivačku politiku.
Namjerava se raditi na poboljšanju krivičnog zakonodavstva i osigurati da se napad na novinare tretira kao napad na službenu osobu, jer bi na taj način pravosuđe bilo dužno procesuirati svaki napad i ugrožavanje prava na slobodu izražavanja.
Tek kada se adekvatno budu procesuirali napadi na novinare, moći će se, dodaje Rudić, razgovarati o tome šta medijska zajednica može uraditi kako bi se smanjio broj napada na novinare, budući da je zabilježen i pad povjerenja u medije za 10 posto u odnosu na prethodna istraživanja.
Osvrnula se i na odgovorne za napade na novinare kazavši da je ovogodišnje istraživanje, takođe, pokazalo da su političari i političke stranke oni koji najčešće vrše napade i pritiske na novinare, a iza njih su vlasnici medija, direktori i urednici.
Direktor Fondacije Friedrich Ebert BiH Peter Hurrelbrink podsjetio je, takođe, da se ovakvo istraživanje provodi već 10 godina u toku kojih je širom svijeta brojni novinari su ubijeni, a 90 posto tih slučajeva nije istraženo i počinioci nisu privedeni pravdi.
“Bilo kakav napad ili prijetnja upućena novinaru u demokratskom svijetu je nedopustiva”, kazao je, problematičnim nazivajući nalaze tog istraživanja.
Profesor na univerzitetima u Tuzli i Sarajevu Enes Osmančević, s druge strane, smatra da tretiranje napada na novinare kao napada na službenu osobu, iako bi to bio doprinos zaštiti i sigurnosti novinara, ne bi riješio osnovna pitanja novinarske profesije, a to je gušenje slobode medija, ali i osnovnog ljudskog prava na slobodu mišljenja i izražavanja te primanja i širenja informacija.
“BiH, nažalost, prati svjetski trend kada je to u pitanju, a to je trend širenja atmosfere straha, ali to ukazuje i na aspiracije ka totalitarnom vladanju. Novinari žive i rade u strahu, sve je više napada i oni su sve brutalniji”,dodao je Osmančević.
Mišljenja je i da je sada na sceni propadanje novinarstva uzrokovano pritiscima politike, ali i lošim socijalnim i profesionalnim položajem novinara, jer novinari imaju male plate, mnogo rade i trpe različite pritiske.
Kako je zaključeno, niko ne bi trebao podržavati napade na novinare, imajući u vidu činjenicu da su oni ključni segment za demokratizaciju društva, a vrlo često i jedini uvažavajući njihov kritički pristup prema događajima i odlukama javnih zvaničnika.
Istraživanje prezentirano danas provedeno je na uzorku od 506 građana iz cijele BiH u periodu od 27. marta do 8. aprila 2019. godine, a objavljeno je povodom obilježavanja 3. maja Svjetskog dana slobode medija.
(Fena)
