Na području Federacije BiH evidentirano je 1.426 “divljih deponija”. na kojima je deponovano oko 5,5 miliona metara kubnih otpada, uključujući i otpad animalnog porijekla, a od čega je 90 posto takvih lokaliteta i dalje aktivno.
Podaci su to iz istraživanja koje su u sklopu kampanje „Mapiranje nelegalnih deponija – Doprinos remedijaciji tla“ proveli Centri civilnih inicijativa (CCI), a koji su predstavljeni danas na press konferenciji u Sarajevu.
Koordinator kampanje Dževad Glinac istakao je značaj efikasnog upravljanja otpadom, kao i sanacije i remedijacije tla putem uspostavljanja registra nelegalnih/divljih deponija u FBiH, podsjećajući kako se pokazatelji do kojih se došlo zasnivaju na podacima dobijenim iz 56 jedinica lokalne samouprave, te prijava građana zaprimljenih putem besplatnog ‘zelenog alarma’ (080 05 05 06).
Kada se radi o vrsti/kategorizaciji divljih deponija, najviši udio (gotovo 60 posto) otpada na deponije koje sadrže tzv. miješani otpad, a oko 35 posto se odnosi na kućni otpad, pri čemu je evidentirano i 26 lokacija kategoriziranih kao nelegalna odlagališta otpada animalnog porijekla.
CCI-ev projekt-menadžer Zoran Adžaip ukazao na zakonski okvir, prije svega, na Zakon o upravljanju otpadom u FBiH i Krivični zakon FBiH, kojima je regulisana oblast zaštite okolime, s akcentom na krivične odredbe u vezi s nelegalnim odlaganjem otpada.
“Generalno, sankcije za nelegalno odlaganje otpada u okolinu mogu se podijeliti u dvije kategorije, odnosno prekršaje koji su regulisani Zakonom o prekršajima FBiH i krivično djelo, regulisano KZ-om FBiH i Zakonom o upravljanju otpadom u FBiH”, pojašnjava Adžaip, precizirajući kako su krivičnim odredbama jasno propisane radnje koje se smatraju krivičnim djelom protiv okoline, kao i sankcije za fizičke i pravne osobe, uključujući novčane i kazne zatvora do tri godine.
Analiza CCI-a, koja se zasniva na podacima deset kantonalnih tužilaštava, pokazuje da su u protekle tri godine pokrenuta samo 22 postupka zbog ugrožavanja okoline otpadom, a od ukupnog broja postupaka samo je jedna pravna osoba kažnjena novčanom kaznom.
U vezi s tim, iz CCI-a upozoravaju da je neophodno zaoštriti odgovornost svih aktera u lancu upravljanja otpadom, te unaprjediti sistem prijavljivanja nelegalnog odlaganja otpada putem stalnih edukacija i koordiniranja ukupnih aktivnosti između građana i nadležnih inspekcijskih i pravosudnih organa.
Istovremeno, ističu kako su glavni uzroci nastanka divljih deponija niska ekološka svijest građana nedovoljni kapaciteti organizvanog prikupljanja i sortiranja komunalnog otpada, te izostanak sankcija za prekršitelje, apelujući za održiva sistemska rješenja.
Iz CCI-a, nadalje, navode kako građani nisu dovoljno informisani o tome da mogu inspekcijskim i pravosudnim organima (kantonalnim tužilaštvima) direktno prijaviti slučajeve nelegalnog odlaganja otpada, te pozivaju sve involvirane aktere na snažniji angažman na planu zaštite okoline.
Između ostalog, istaknut je i pozitivan primjer koji se tiče angažmana Ministarstva komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo i JP Rad, zahvaljujući čemu je u akciji provedenoj u periodu od 26. aprila do 6. juna očišćeno 100 divljih deponija, te uklonjeno oko 200 tona otpada, te izraženo uvjerenje da će to biti podsticaj i drugima da promptnije djeluju u istom kontekstu.
Predstavljanje rezultata spomenutog istraživanja koincidira s obilježavanjem Svjetskog dana zaštite okoline, koji se obilježava u znak sjećanja na 5. juni 1972. godine, kada je u Stockholmu održana konferencija Ujedinjenih nacija, na kojoj je prihvaćen program zaštite okoline UN-a, a ove godine obilježava se pod geslom “Borba protiv onečišćenja vazduha”.
(Fena)
