Požari gutaju prašumu u Brazilu: Gore „zelena pluća „svijeta

Prašume u brazilskom dijelu Amazonije ove godine je pogodio rekordni broj požara i veći je za 83 posto u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja.

Razlog, sve veća sječa šuma.

Požari su već dobili i političku dimneziju, kada je predsjednik Francuske Macron predložio da požari u Brazilu budu tema samita G7 u Biaritzu.  Na ovaj prijedlog, predsjednik Brazila Bolsonaro je Macrona optužio za „kolonijalistički mentalitet“. Uz to, brazilski čelnici odbijaju sve savjete koji im u pogledu požara dolaze iz čitavog svijeta.

Istovremeno, svjetski mediji pišu kako gore „zelena pluća“ svijeta, uz požare koji bjesne i sibirskom tajgom. Ove dvije ogromne šume pokrivaju veliki dio površine Zemljine kugle, i kao takve, veoma su važne, jer u sebi zadržavaju veliki procenat ugljen dioksida, što je veoma važno u borbi protiv klimatskih promjena. Za brazilskog predsjednika, požari su njihova unutrašnja stvar..

Da se radi o tačnoj tvrdnji o povećanom broju požara, potvrdio je Institut, koji je podatke prikupljene uz pomoć satelita objavio sedmicu dana nakon što je predsednik Bolsonaro otpustio šefa ove institucije zbog iznošenja u javnost podataka o sječi šuma, javio je BBC.

Požari su doveli i do dnevnog zamračenja grada Sao Paola. Dnevna tama, koja je trajala oko sat vremena, dogodila se nakon što su jaki vjetrovi donijeli dim iz država Amazonas i Rondonija, koje su od Sao Paola udaljene više od 2.700 kilometara.

Najveća prašuma na svijetu, Amazonija, ključna je u borbi protiv globalnog zagrevanja.

Konzervatori prašume su okrivili Bolsonara tvrdeći da je podsticao drvosječe i poljoprivrednike da nelegalno krče šumu, kako bi dobili više prostora za uzgoj stoke.

Prema podacima Nacionalnog instituta za Svemirska istraživanja, između januara i avgusta ove godine gorilo je 72 hiljade požara, dok ih je u istom periodu prošle godine bilo oko 40 hiljada. Ovo je najveći broj šumskih požara u Amazoniji, od kako su počela mjerenja 2013. godine.

(web)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)