Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice skočile su više od 4 posto, što se zahvaljuje napretku u trgovinskim pregovorima između Washingtona i Pekinga, padu zaliha u SAD-u i mogućem daljem ograničenju proizvodnje OPEC-a.
Na londonskom je tržištu, cijena barela prošle sedmice skočila je 4,4 posto, na 62,02 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 5,3 posto, na 56,65 dolara.
Rast cijena nafte zahvaljuje se, među ostalim, poruci iz ureda američkog trgovinskog predstavnika u petak da su SAD i Kina blizu završetku prve faze trgovinskog dogovora i da će se pregovori nastaviti, prenosi SEEbiz.
Predsjednik SAD-a Donald Trump poručio je, pak, da Kina jako želi dogovor. Kazao je i da se nada da će taj dogovor on i kineski predsjednik Xi Jinping potpisati mjeseca na sastanku u Čileu.
To je podstaklo nadu ulagača da će se uskoro završiti carinski rat između dvaju najvećih svjetskih ekonomija, koji traje već više od 15 mjeseci i koji je izazvao usporavanje rasta globalne ekonomije, a time i potražnje za “crnim zlatom”.
“Poruke o napretku u trgovinskim pregovorima podstakle su rast cijena dionica na Wall Streetu, a koristi od toga imalo je i tržište nafte”,kaže John Kilduff, partner u kompaniji Again Capital.
Podršku cijenama pružio je i izvještaj američke vlade o neočekivanom padu zaliha u prošloj sedmici. Ukupno su zalihe sirove nafte i derivata smanjene za 10 miliona barela.
Dodatnu podršku cijenama pružile su i izjave dužnosnika Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da je jedna od opcija za ublažavanje slabosti potražnje u 2020. godini još značajnije ograničenje ponude.
Prije nego što se eventualno obaveže dodatno ograničiti snabdijevanje, Saudijska Arabija, vodeća članica OPEC-a, planira ustrajati na disciplinovanijem provođenju važećeg sporazuma, prema kome je OPEC, zajedno sa grupom nezavisnih proizvođača, ograničio proizvodnju za 1,2 miliona barela dnevno do marta 2020. godine.
S druge strane, veći rast cijena onemogućila su strahovanja od daljeg usporavanja rasta globalne ekonomije.
“Zbog usporavanja globalne ekonomije, smanjiće se potražnja, pa će rast cijena biti ograničen”, kaže Jeffrey Halley iz OANDA-e.
Ekonomisti, koje je anketirao Reuters, smatraju da su veće šanse za izrazitiji pad ekonomije nego za njegov sinkronizovani oporavak, uprkos novom ciklusu ublažavanja monetarne politike u velikim ekonomijama.
Ali, ulagači se nadaju da bi se jaz između prevelike ponude i slabije potražnje mogao smanjiti, jer i američki proizvođači ograničavaju proizvodnju, nakon dužeg perioda povećanja.
“Energetski , takođe, crpi podršku od usporavanja rasta proizvodnje nafte u SAD-u”, kaže Jim Ritterbusch, predsjednik kompanije Ritterbusch and Assiciates.
U petak je kompanija Baker Hughes izvijestila da je prošle sedmice broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen za njih 17, na ukupno 696 postrojenja.
To je najmanji broj aktivnih postrojenja od aprilaa 2017. godine, što pokazuje da američki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove, jer se više usmjeruju na povećanje zarade na osnovu viših cijena nafte nego na povećanje proizvodnje.
(Fena)
