Špilju Vjetrenicu prošle godine posjetilo 15 hiljada turista

Špilju Vjetrenicu, jednu od najatraktivnijih špilja u Bosni i Hercegovini, prošle godine posjetilo je oko 15 hiljada turista, što je za 1500 više u odnosu na pretprošlu godinu, izjavio je u razgovoru za Fenu vršilac dužnosti direktora Javnog preduzeća Vjetrenica Nikša Vuletić.

“Odnos domaćih i stranih turista skoro je identičan, a naglasak je na post-sezoni, kada je zabilježeno više stranih turista. Posjete se najviše ostvaruju u periodu od aprila do oktobra, a trend je da se u zimskom periodu povećava broj posjeta”, istakao je Vuletić.

U razgovoru se osvrnuo i na UNESCO, prekogranični projekat Ćiro 2, čiji je glavni partner opština Ravno, projekte koje provode s Federalnim ministarstvom turizma i okoline i Fondom za okoliš Federacije BiH, te projekat Info Centar Vjetrenica, koji je opisao kao lajtmotiv i krunu svih dosadašnjih projekata.

“Info Centar, koji će se nalaziti u neposrednoj blizini ulaza u špilju, zamišljen je kao interaktivni i edukacioni mini centar, gdje će posjetioci moći na par velikih ekrana i u različitim digitalnim formama vidjeti sve vezano za Vjetrenicu. Moći će vidjeti virtualni prikaz špilje, pa će i oni koji su iz raznih razloga uskraćeni za mogućnost da zavire u Vjetrenicu moći vidjeti sve to u virtualnoj formi”, kazao je Vuletić.

Dodao je kako Info Centar predstavlja i ostala područja Federacije BiH, kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode o spomenici prirode.

Što se tiče UNESCO-a, Vuletić je istakao kako je Federalno ministarstvo okoline i turizma iniciralo upis Špilje Vjetrenica na listu Svjetske baštine, a trenutno se provodi projekat pisanja nominacionog dokumenta za uvrštavanje Vjetrenice na službenu UNESCO listu, koja je inače, od 2004. godine na Tentativnoj listi UNESCO-a.

Svemu tome, dodaje Vuletić, prethodi i projekat koji se provodi u saradnji s UNEP-om kao i CENER 21, organizacijom koji su napravili strahovito veliki posao i završili Stručno obrazloženje za proglašenje Vjetrenice zaštićenim pejzažom po kategoriji 5 IUCN, a sve to pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva okoline i turizma.

“Projekat je u visokoj fazi provođenja i očekuje se uspješna realizacija”, ističe Vuletić.

Upitan za finansiranje rada Vjetrenice, Vuletić kaže kako trenutno imaju pet stalno zaposlenih djelatnika i dva sezonca, ali da je godišnji iznos od prodatih ulaznica još uvijek manji od potrebnog.

“Sve ove godine, opština Ravno, koja je i osnivač J.P. Vjetrenica, uvijek finansijski pomaže rad Vjetrenice, a pomoć pružaju i Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona i kantonalna  ministarstva”, ističe Vuletić i naglašava kako je jedan od glavnih ciljeva samoodrživost, a krajnji cilj očuvanje špilje i područja zaštite po načelima održivog razvoja.

Takođe, dodaje kako su do sada u radu JP Vjetrenica sve nadležne institucije, resorna ministarstva dali svoj maksimum, što je “način na koji se treba i može raditi sa zaštićenim područjima”.

“Izdvojio bih Federalno ministarstvo okoline na čelu s ministricom Editom Đapo, koji su od samog početka podržavali i pomagali rad Vjetrenica i Fond za zaštitu okoline Federacije BiH, koji je izdvojio značajna sredstva kroz implementaciju projekata koji se odnose na zaštitu okoline. Vlada HNK-a je pružila veliku podršku, kao i Kantonalno ministarstvo okoline i turizma, a i druge institucije koje se odnose na zaštitu okoline”, rekao je Vuletić.

Špilja Vjetrenica za posjetioce je otvorena 1964. godine i radila je 25 godina, da bi usljed ratnih aktivnosti bila devastirana i zatvorena dvadeset godina. U Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji nije bilo granica, živjelo je oko 23 miliona stanovnika, ali je broj posjeta bio skroman. Danas su tu i granice i loše prometnice, a JP Vjetrenica je od nule krenula prema brendiranju turističke destinacije.

“Od 2009. godine, kada smo imali samo 500 posjetioca i nikakvu infrastrukturu, uspjeli smo doći do 15.000 posjetioca i realizacije brojnih projekata, poput pristupne ceste, javnog toaleta, besplatnog parkinga, a uslove za primanje većeg broja turista postigli smo i deminiranjem velikog područja”, kazao je Vuletić.

Što se tiče iskoristivosti špilje, Vuletić kaže kako je to pitanje delikatno, jer je broj posjeta ograničen na osnovu Studije zaštite i Plana upravljanja, te dodaje da bi bilo dobro da broj posjeta ostane u onim okvirima koji ni na koji način ne ugrožavaju bioraznolikost i okolinu.

Kao jedan od velikih nedostataka, Vuletić ističe manjak promocije svih prirodnih ljepota zajedno, jer, kaže da promocija pojedinačnih destinacija vlastitim sredstvima nije dovoljna.

“Nedostaje promocije svih područja zajedno i brendiranje Hercegovine, koja nije samo Vjetrenica, Mostar, Neum, Hutovo blato, Radimlja, Blidinje i drugi, već jedna predivna regija s bezbroj prirodnih ljepota, pa kao takva zaslužuje i vrhunsku promociju”, ustvrdio je Vuletić u razgovoru za Fenu.

Inače, Špilja Vjetrenica smještena je na području južno-dinarskog krša, s ulazom na samom rubu Popovog polja, na 260 metara nadmorske visine, 12 kilometara vazdušne udaljenosti do Jadranskog mora. Karakterišu je speleološke posebnosti, prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetine manjih periodičnih tokova.

Vjetrenicu karakteriše izuzetno bogat špiljski svijet, u kome je zabilježeno gotovo 200 različitih životinjskih vrsta, što je čini prvom u svijetu po bioraznolikosti, a čak 37 njih je prvi put pronađeno i opisano upravo na tom mjestu.

(Fena)