Iz štampe je izašla nova knjiga autora Tibora Vrančića pod naslovom „Mostarski leksikon“.
Autor ovom knjigom čitaocima nudi još jedna knjigu o istoriji Mostara, grada prebogatim istorijskim činjenicama, osobama, događajima i građevinama od značaja.
„I mada sam bio uvjeren da se o prošlosti grada Mostara nema što novo reći, ipak sam se odlučio za ovaj rad. U knjizi nećete pronaći ništa novoga, što mnogo veća imena iz oblasti istorije već nisu otkrili i napisali i to mnogo opširnije i detaljnije. Međutim, ovom knjigom sam želio olakšati spoznaju osnovnih istorijskih činjenica o Mostaru, koje sam za svoje potrebe skupljao punih petnaest godina, tako da postanu pregledni i lako dostupni svima koje ova oblast zanima“, kaže Vrančić o novoj knjizi.
Sama ideja da na jednom mjestu ovako sredi sve činjenice, nastala je iz čisto praktičnih razloga. Radi lakšeg korištenja materijala, autor je uredio jednu preglednu listu događaja u Mostaru, počevši od prvog spominjanja njegovog imena do danas. Njome se služio u svom radu, a nove činjenice, koje je vremenom saznavao, usput je dodavao na postojeću listu. Vremenom je to postala pozamašna baza podataka. Budući je ona sadržavala mnoštvo korisnih (i nekorisnih) informacija, autor je odlučio da ih uredi i sistematizuje u jednu knjigu. Svaki podatak u knjizi ispričan u kratkim crtama, kao mala, zanimljiva priča, pa se, čitajući ih, na brz i lagan način upoznaje istorija Mostara.
U knjizi su navedene samo najvažnije osobe, relevantne činjenice i objekti, koji su, po sudu autora, utkani u istoriju Mostara. Koga bude interesovao pojedini detalj iz ove knjige, svoja saznanja može lako obogatiti i proširiti tražeći ih u već postojećoj literaturi. Autor se potrudio da ovom knjigom obuhvatiti što više važnih činjenica, lokaliteta i objekata od značaja za naš grad.
„Svjedoci smo skoro svakodnevnih promjena naziva ulica u Mostaru, a posebno je ta pojava izražena promjenama vlasti u gradu. Svaka nova vlast želi obilježiti sebe i ostaviti zauvijek neki znamen svoga stolovanja. A to je najlakše učiniti preimenovanjem pojedinih lokaliteta. Ovaj čin masovne i nasilne promjene toponima je, u stvari, specifična vrsta urbicida, jer, istoriju je najlakše mijenjati promjenom njenih vanjskih obilježja, kao što su imena ulica i trgova. U osnovi, tu se radi o ogromnom nasilju politike nad imenima gradova, naselja, ulica, trgova i dijelova naših gradova, sa željom da se iznudi zaborav jednog vremena i gubitak istorijskog, civilizacijskog, kulturnog, vjerskog, etničkog i nacionalnog identiteta tih lokaliteta i mjesta, te da im se nametne sasvim novi, nasilno uspostavljeni identitet. Svi ti novonastali nazivi ulica i trgova kratkog su vijeka – traju samo do dolaska neke nove vladajuće garniture. Te promjene imena svakako dovode do reakcije u narodu, jer se upravo time pokazuje lažnost novouspostavljenih identiteta prostora. Istorija se ne može mijenjati unazad, nego samo unaprijed. Ne može se nekoga natjerati da, na primjer, Rondo ili Liska ulicu zovu drugačije od onoga kako su ih oduvijek zvali. U narodnoj memoriji ostaje udomaćeno ono ime koje je najprikladnije i koje se vijekovima koristilo za označavanje pojedine mahale, predjela, ulice ili trga“, napisao je autor u uvodu knjige.
Upravo zbog svega navedenog, autor se odlučio, da kao Dodatak br.1 ovoj knjizi, doda listu imena mostarskih ulica, kroz pregled kako su se tokom vremena ta imena mijanjala. U naredna dva tabelarna pregleda (Dodatak 2. i Dodatak 3.) autor je opisao sve važnije događaje u Mostaru, od nastanka pa naovamo, sređenih po dva kriterija – po godinama i po imenima. Autor se nada da će ovi prilozi mnogim istraživačima starina uveliko pomoći u snalaženju. U knjizi je kosim (italic) slovima označen svaki pojam, čije dodatno objašnjenje ili spominjanje možete pronaći u ovom Leksikonu.
Nadamo se da će knjiga pronaći svoje mjesto među čitalačkom publikom i to, prije svega, među onima koje zanima istorija i istorijska zbivanja u našem gradu, poslužiti istoričarima, studentima, učenicima, starijim Mostarcima, a posebno mlađima, koji malo znaju o Mostaru i o tome koliko se on mijenjao vremenom.
Ova knjiga bi zainteresovanim trebala uštediti prilično vremena i muke, u pronalaženju informacija po razbacanim izvorima, iz knjiga, sa interneta, iz muzeja i arhiva. Svjedoci smo da pojedine stare građevine propadaju, ruše se bez ikakva reda i plana; mijenja se vizura grada; a događaji, koji su se desili u prošlosti, lako padaju u zaborav,
Stoga se autor nada da će ova knjižica preživjeti, kako bi se buduće generacije mogle podsjećati na prošlost Mostara.
„Želja mi je ostaviti iza sebe jednu istoriju grada potkrijepljenu činjenicama i datumima, a koja nije podložna mijenjanju, koja je takva kakva jest i koju ne mogu izmijeniti nikakvim novokomponiranim stavovima ni revizijama prošlosti“, riječi su autora.
Izdavač knjige je Fram Ziral, Mostar, a štampanje knjige su omogućili Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar.
Knjiga će se u mostarskim knjižarama pojaviti tokom aprila ove godine.
Srdačno preporučujemo!
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
