Problem koji Crna Gora ima nakon usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti nije isključivo crnogorski, već ga treba posmatrati u kontekstu borbe proevropskih i antievropskih snaga na zapadnom Balkanu, kazao je nakon sastanka čelnika vrha EU i šest zemalja regije predsjednik Milo Đukanović.
Nakon radne večerev koju je u nedelju naveče u Bruxellesu za čelnike EU i šest zemalja zapadnog Balkana organizovao predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, Đukanović je crnogorskim novinarima rekao da se “još uvijek u regiji vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju evropsku budućnost svakog od naših društava na zapadnom Balkanu i politike koja želi konzervirati postojeće stanje i zadržati Balkan na vanevropskom kolosijeku”.
Radi se o ostacima nasljeđa koje je u biti duboko antievropsko i to treba rješavati u duhu dobre evropske demokratske prakse, rekao je Đukanović.
U Crnoj Gori se od početka godine, nakon što je usvojen zakon kojim se reguliše vlasničko pitanje nad objektima vjerskih zajednica, dva puta sedmično održavaju protestne šetnje koje organizuje Srpska pravoslavna crkva, koje okupljaju i po nekoliko desetina hiljada demionstranata. Protesti imaju podršku prosrpske opozicije, ali i službenog Beograda, dok se pojedini ministri srbijanskoj vladi utrkuju u izjavama kojima vrijeđaju Crnogorce koji žive u Srbiji.
Crnogorski predsjednik je novinarama u Bruxellesu rekao kako je Crna Gora u stanju riješiti te unutrašnje probleme, kao i one u odnosima s drugim državama u najboljem duhu evropske prakse i stečevina EU.
Ipak, smatra on, ne smije se podcijeniti da u dubini svakog od društava zapadnog Balkana, kao posljedica desetljetnog zaostajanja, postoje naslage retrogradne svijesti. To se vidi danas i u Crnoj Gori, u kojoj, nasuprot nastojanjima na razvoju građanske države i multietničkog društva kao sastavnog dijela evroatlantske zajednice, postoji prijedlog povratka “u status nacionalne, preciznije srpske države, u status države kojom će upravljati Srpska pravoslavna crkva po modelu srednovjekovne države”, ocijenio je Đukanović.
Govoreći o proširenju EU, predsjednik Crne Gore smatra da EU, nakon deklarativne, mora pokazati i bitnu zainteresovanost za prijem novih članica, prenosi Hina.
Na radnoj večeri s čelnicima EU, predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, te visokim predstavnikom za vanjsku i bezbjedonosnu politiku Josepom Borrellom i Andrejom Plenkovićem kao premijerom zemlje koja predsjedava Vijećem EU-a, uz crnogorskog predsjednika učestvovali su čelnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Nakon susreta, hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je novinarima da će podizanje teme proširenja na zemlje jugoistočne Europe na najviši nivo u EU-u i promjena atmosfere po tom pitanju biti velika pozitivna politička ostavština hrvatskog predsjedavanja Vijećem EU-a. Plenković je rekao da je cilj ove radne večere bio priprema sastanka na vrhu u Zagrebu 6. i 7. maja, na kome, prema njegovim riječima, između ostalog, Komisija želi predstaviti snažan investicijski paket za zemlje jugoistoka Europe.
(Fena)
