Šumu kao prirodno bogatstvo možemo sačuvati samo ako imamo isključivo radnike šumarstva u javnim preduzećima, jer davanjem sječe trećim licima dolazi do krčenja šume, izjavila je za Fenu predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH Lejla Ćatić.
Pojasnila je da u FBiH uglavnom postoje kantonalna šumsko-privredna društva, od kojih neka imaju vlastitu proizvodnju, ali većina se odlučuje da uvodi treća lica u sječu.
“Način organizovanja i rada šumsko-privrednih društava usko je vezan s tim koliko ćemo mi u budućnosti imati šume”,istakla je Ćatić.
Podsjetila je da poseban problem predstavlja nepostojanje federalnog zakona o šumama jer, iako skoro svi kantoni imaju taj zakon, radi se o zajedničko, a ne podijeljenoj nadležnosti kad je u pitanju šumarstvo.
“Zbog toga je neophodno da postoji zakon o šumama na nivou Federacije, a kantonalni zakoni decidnije rješavaju problematiku šumarstva, obzirom da postoje kantonalna šumsko-privredna društva”, rekla je Ćatić.
Dodala je da su i sindikati i poslodavci insistirali da se lugari (čuvari šuma) vrate u sastav šumsko-privrednih društava, jer su njihovim izdvajanjem nastali problemi u šumarstvu, poput nelegalne sječe i njenog neadekvatnog utvrđivanja.
Najavila je da će u aprilu biti održan okrugli sto o FSC certifikatima, odnosno o temi certifikovanja šuma.
Riječ o vrlo bitnom certifikatu i za drvnu industriju i za šumarstvo, jer nalaže pravila ponašanja i održivog upravljanja u šumarstvu.
Ćatić je naglasila da smo jedini u regionu prošle godine dobili nacionalne FSC standarde za Bosnu i Hercegovinu, što znači da su sva šumarstva dužna da svoje poslovanje orijentišu prema generalnim i regionalnim FSC standardima.
Takođe, navela je da je Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH prošle godine učestvovao na konferenciji Međunarodne organizacije rada, na kojoj su usvojeni zaključci o šumarstvu s ciljem poboljšanja uslova rada radnika u toj djelatnosti.
(Fena)
