Šta se može učiniti da impresivna građevina izgleda još impresivnije?
Uranjanjem u obojenu svjetlost. Dvoje ljudi sa slike, posmatraju unutrašnji prostor katedrale Salisbury, na jugu Engleske.
Tamo se raznim manifestacijama proslavlja 800. rođendan ove gotske građevine. Na jednoj od tih manifestacija, crkva postaje mjesto za postavku zvučnih i svetlosnih efekata.
Ali, isto tako i neosvijetljena, crkva je blistavo mjesto engleske istorije: Katedrala čuva vrijedan primjerak čuvenog dokumenta “Magna Carta” iz 1215. godine.
Magna carta libertatum (engl. The Great Charter), Velika povelja slobode je povelja koju je engleski kralj John, pod nadimkom John Bez Zemlje prihvatio 15. juna 1215. godine, primoran oružjem engleskog plemstva. Nadimak John Bez Zemlje, engl. John Lackland je dobio, jer se nije očekivalo da će naslijediti neku značajniju zemlju.
Mir koji je engleski kralj John sklopio sa papom Inocentom III. prema kome je Engleska postala papin feud, a engleski kralj njegov vazal, porazi koje je John doživljavao u Francuskoj, izgubivši sve svoje posjede, te grubi način njegove vladavine, podstakli su englesko plemstvo na ustanak na kraju koga je John bio prisiljen, sklopivši Veliku povelju sloboda, prihvatiti uslove koji su ograničavali njegovu moć, davali određene povlastice plemstvu, a slobodni ljudi su dobili određene garancije protiv samovoljnih kraljevskih postupaka. Velika povelja sloboda potvrđivala je važnost principa dovođenja kraljeve vlasti u okvire zakona. Povelja ima formu dvostranog ugovora između kralja i plemstva. U njoj je plemstvo bilo osigurano od nametanja novih poreskih davanja, tako što je Opštem vijeću data ovlast uvođenja novih poreza, Crkva je stekla slobodu izbora novih biskupa, a podanicima je bilo zagarantovano da jedino po odluci porotnog suda mogu biti uhvaćeni i kažnjavani.
Smatra se prvim pisanim ustavnim zakonom Engleske (i uopšte prvim pisanim ustavnim aktom u svijetu) pogotovo iz razloga što su ustanak plemstva i sklapanje Povelje podržali i drugi slojevi naroda. Takođe se smatra dokumentom, koji garantuje građanska prava i vladavinu zakona.
John nije nikada istinski prihvatio Povelju, a tome u prilog govori i to da je on nikada nije potpisao, nego samo ovjerio svojim pečatom. Nepoštivanje Povelje od strane kralja, kao i papino proglašenje Povelje ništavnom, doveli su Englesku do građanskog rata.
(stern)
Z. N.
(NovaSloboda.ba)
