Episkop Srpske pravoslavne crkve Joanikije i još osmoro sveštenika te vjerske organizacije pušteni su u subotu rano jutros iz policijskog pritvora, pola sata prije nego što im je isteklo 72.satno tužilačko zadržavanje.
Oni su uhapšeni nakon što su u utorak u Nikšiću organizovali litiju, kojoj je prisustvovalo nekoliko hiljada vjernika, čime su prekršili mjeru zabrane okupljanja zbog epidemije koronavirusa.
Veliki broj vjernika čekao je u petak navečr na ulicama više crnogorskih gradova odluku osnovnog tužilaštva u Nikšiću, koje je vijećalo hoće li osloboditi sveštenike ili će im produžiti pritvor. Episkopa i sveštenike građani su dočekali skandirajući “Ne damo svetinje” i “Ne damo te vladiko”, ali i sa cvijećem i bakljama.
Dan nakon njihovog hapšenja, došlo je do sukoba vjernika i crnogorske policije, koja je koristila suzavac i šok bombe kako bi razbila proteste u Pljevljima i Nikšiću. Takođe, jedan od čelnika prosrpskog Demokratskog fronta Andrija Mandić zaprijetio da će se u Crnoj Gori “oblačiti uniforme” ako episkopu i sveštenicima bude produžen pritvor, prenosi Hina.
Stranke u crnogorskoj vlasti ocijenile su takav stav Mandića, koji je nepravosnažno osuđen na pet godina zatvora zbog organizaciju pokušaja državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine, kao njegovu manipulaciju građanima koje svjesno huška na nasilje.
„Mandićeva izjava kojom po zna koji put priziva građanski rat u Crnoj Gori, sramotna je, neodgovorna i očekivana. Njegove riječi su kontinuitet njegovog političkog djelovanja i terorističkih prijetnji u kojima on, kao i obično, ne pita za cijenu tuđih života“, saopšteno je iz vladajuće Demokratske partije socijalista.
I opozicioni i građanski nastrojeni SDP i URA osudili su ratnohuškačku retoriku Demokratskog fronta, poručivši im da dobijanje nekoliko mandata u parlamentu nije vrijedno pokušaja destabilizacijeCrne Gore.
Crnogorski premijer Duško Marković ranije je u obraćanju javnosti, nakon sukoba policije i prosvjednika, rekao kako se radi o „jednoj gruboj političkoj destrukciji usmjerenoj protiv države i njenih institucija“, te je ustvrdio da je „Crna Gora izložena brutalnom napadu“.
Srpska pravoslavna crkva od početka ove godine dva je puta sedmično organizovala dobro posjećene protestne šetnje u svim gradovima Crne Gore, kojima su se protivili zakonu o slobodi vjeroispovijesti koji reguliše vlasništvo nad crkvenom imovinom. SPC tvrdi da joj crnogorska država tim zakonom želi oteti crkve i manastire, kojih ta vjerska zajednica u Crnoj Gori ima oko 700.
Nakon što je sredinom marta crnogorska vlada uvele epidemiološke mjere zbog koronavirusa, SPC je zaustavila litije, ali je istovremeno najavila da će nastaviti s protestima nakon što se situacija normalizuje.
(Fena)
