U okviru manifestacije „Mostarsko ljeto 2020“, sinoć je u prostorijama Narodne biblioteke Mostar otvorena izložba „Mustafa Ćeman u vremenu“ autora mr. Esmira Bašića.
Bašić je objasnio o kakvoj izložbi se radi i koji je njen cilj.
„Želimo da predstavimo Mustafu Ćemana, da napravimo poveznice sa Hercegovinom i sa Mostarom, jer su one uistinu i zaista izuzetno jake. Jednostavno, s obzirom da je prošlo 20 godina od njegove smrti, da napravimo svojevrsno predstavljanje njegovog lika i djela u naučnom, i kulturološkom smislu, s obzirom da je Mustafa Ćeman bio najznačajniji bosanskohercegovački bibliograf u XX vijeku, a naravno među najznačajnijim bibliografima u istoriji BiH“, istakao je Bašić.
Autor je naveo da se izložba sastoji iz nekoliko dijelova.
„Prvi dio izložbe obuhvata dokumente i slike o njegovom životnom putu. Drugi dio izložbe se tiče upoznavanja javnosti sa njegovom ulogom u radu Izdavačke kuće ‘Zoro’ Zagreb, gdje je vodio odjeljenje za bibliotekarstvo i u okviru te aktivnosti on je, od 1956. godine do kraja svoje životne karijere, otvorio 86 javnih biblioteka na prostoru Jugoslavije. Osim toga, još su dva aspekta izložbe, jedan aspekt se tiče njegovog publicističkog rada, tj. kada god se pojavljivao u javnosti uglavnom su to bile neke senzacionalne informacije. Zadnji dio izložbe tiče se njegovih djela, prvenstveno bibliografija koje je on objavio, a zapravo je riječ o kapitalnim bibliografijama, kao što je npr. bibliografija bošnjačke književnosti koja sama sadrži 17.000 bibliotekarskih jedinica. Zatim brojne druge bibliografije, recimo, postoji jedna jaka nit Mustafe Ćemana sa Hercegovinom, sa Stocem i Mostarom. On je jako prisno sarađivao sa Smailom Balićem, Hamidom Dizdarom, sa Alijom Isakovićem, a osim toga uradio je i bibliografije Mustafe Ejubovića“, kazao je autor Esmir Bašić.
Otkrio nam je i zbog čega se odlučio raditi na ovoj izložbi, te u čemu se ogleda njen značaj.
„Ja radim u JU Opšta biblioteka Tešanj i voditelj sam zavičajne zbirke, a Mustafa Ćeman je rođeni Tešnjak i dobar dio njegove karijere je vezan za Tešanj, tako da ovo je čisto bibliotekarska priča. S obzirom da su biblioteke u svom radu u mnogome servis brojnim književnicima, umjetnicima, a ponajmanje imaju prostora i vremena da se bave čisto bibliotekarskom pričom, ovo je upravo jedna bibliotekarska priča, te na ovaj način želimo da popularišemo bibliografiju kao granu bibliotekarstva. Bilo ko ko se bavi naučnim radom, on ne može ući u bilo kakvo istraživanje bez leksikona, enciklopedija i bibliografija, a svakako da Mustafa Ćeman i njegove bibliografije, koje i nisu toliko poznate široj bh javnosti, su izuzetno potrebne i zato je bitno svim mlađim generacijama učenicima, studentima pobliže prikazati njegov lik i djelo. Takođe, da znaju, da recimo ako se bave određenim istraživačkim radom, da to mogu vrlo lakše i jednostavnije učiniti pomoću bibliografija, jer su bibliografije zapravo djela u kojima se na sistematizovan način sakupljaju informacije o nekoj temi“, naglasio je Bašić.
Danasje na programu „Mostarskog ljeta“ monodrama „Odbrana Sokratova“ rađena prema Platonovom tekstu i prijevodu Miloša N. Đurića, a čiju režiju i interpretaciju potpisuje Šerif Aljić. Predstava će biti odigrana u Centru za kulturu Mostar sa početkom u 21 sat.
(NovaSloboda.ba)
