Cijene nafte prošle sedmice stagnirale zbog slabosti potražnje

Na svjetskim tržištima cijene nafte prošle sedmice su stagnirale, jer trgovce zabrinjava slabost potražnje zbog sporog oporavka ekonmije, dok je s druge strane moguće povećanje ponude.

Cijena barela na londonskom tržištu prošle je sedmice pala oko 1 posto, na 44,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio gotovo 1 posto, na 42,34 dolara.

Stagnacija cijena posljedica je daljeg širenja koronavirusa u svijetu, zbog čega neke zemlje ponovo uvode restriktivne mjere, ali i slabosti najvećih svjetskih ekonomija, što dovodi do slabljenja potražnje.

U petak je izvještaj analitičke firme Markit ukazalo na posustajanje ekonomskog oporavka evrozone u avgust, zbog slabljenja aktivnosti u uslužnom sektoru pod uticajem daljeg rasta broja zaraženih koronavirusom, javlja SEEbiz.

Markitov PMI indeks menadžera nabave u privatnom sektoru pao je u avgustu za 3,3 boda u odnosu na juli, na 51,9 bodova.

Da oporavak neće teći glatko, pokazuje i pad indijskog uvoza sirove nafte u julu, na najniži nivo od marta 2010. godine, zbog ponovnog uvođenja mjera zatvaranja, kako bi se zaustavilo širenje koronavirusa.

Ni u američkj ekonomiji situacija nije impresivna, pokazao je zapisnik s nedavne sjednice čelnika američke centralne banke.

Pandemija koronavirusa „uveliko će uticati na ekonomske aktivnosti, zaposlenost i inflaciju u kratkom periodu, te predstavlja značajan rizik za ekonomske izglede u srednjoročnom periodu”, navodi se u zapisniku sa sjednice, na kojoj je Fed kamate ostavio nepromijenjene i poručio da je ekonomiji i dalje potrebna monetarna podrška.

Čelnici Feda smatraju da su ekonomiji još uvijek potrebni i fiskalni podsticaji, s obzirom da se rast zaposlenosti u posljednje vrijeme usporava, nakon snažnog oporavka u junu i julu.

“Potražnja će se vjerovatno približiti predpandemijskim nivoima 2021. godine, a u ostatku 2020. godine vodiće se prigušena borba, praćena pokušajima da se suzbiju posljedice drugog talasa zaraze”, poručuju stručnjaci konsultantske kompanije Rystad Energy.

Na slabost potražnje ukazuju i podaci da je u SAD-u potražnja za gorivima pala više od dva miliona barela dnevno, na 17,2 miliona barela. Ukupna je potražnja u posljednje četiri sedmice bila 14 posto manja nego u istom lanjskom periodu, a ljetna sezona putovanja primiče se kraju, što znači da će u predstojećem periodu dodatno oslabiti.

U međuvremenu, OPEC i njegovi saveznici povećali su proizvodnju u avgustu. Naime, prema dogovoru, od maja do jula njihova proizvodnja je bila smanjena za 9,7 miliona barela dnevno ili oko 10 posto ukupne globalne ponude, a od avgusta do kraja godine smanjenje će se kretati oko 7,7 miliona barela dnevno.

OPEC i partneri paralelno vode računa o tome da oni koji su prije proizvodili više nego što je dogovoreno sada proizvode manje.

Izvještaj OPEC-a pokazao je i da će potražnja za naftom ove godine pasti za 9,1 milion barela dnevno, odnosno, bude li broj zaraženih koronavirusom rastao duže vrijeme i u drugoj polovini godine, za čak 11,2 miliona barela dnevno.

U aprilu su, zbog koronakrize, cijene nafte potonule na najniže nivoe u posljednjih 20.ak godine. Ali, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim podticajnim mjerama u najvećim svjetskim ekonomijama, što je podstaklo oporavak ekonomskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.

Ali, posljednjih sedmica cijene nafte ne osciliraju značajnije, jer je oporavak globalnog ekonomije usporen, javlja SEEbiz.

(Fena)