Graditelji iz životinjskog carstva

Oni prave majstorske građevine, ali i smrtonosne zamke, pri čemu čine prava mala čuda.

Neke vrste termita koriste sekret i zemlju za izgradnju kula, koje su proporcionalno deset puta veće od najvišeg nebodera na svijetu. Takva se struktura, takođe, prostire i ispod zemlje i može primiti čak dva do tri miliona termita. Kule služe kao neka vrsta klima uređaja za cijelu građevinu.

Mravinjak crvenih šumskih mrava sastoji se od iglica drveća, malih grana i mahovine, koje mravi prenose uz pomoć trulog panja. Na hrpi visokoj i širokoj do tri metra nalaze se hodnici i komore, raspoređeni  po spratovima.

Mravi tkalci svoja gnijezda grade na drveću. Da bi to učinili, savijaju lišće, koje zatim lijepe svilenim sekretom. Budući da samo larve mrava proizvode svilu, mravi radnici koriste potomke larvi poput svojevrsne alatke za lijepljenje.

Mrav lav nije ni mrav ni lav, već larva mravlje djevice, insekta koji pripada redu mrežaste krilate muhe. Mravi su hrana za neke životinje. Kako bi dobili hranu, razvili su posebnu metodu lova koja zahtijeva graditeljske vještine.

Pauci, takođe, spadaju među arhitektonski nadarene životinje, koje postavljaju zamke. Mnoge vrste pletu mreže u koje se uhvati njihov plijen. Na slici se vidi mreža livadskog pauka. Međutim, drugi pauci imaju i drugačije metode hvatanja.

Ose se gnijezde u osinjacima sagrađenim od sažvakanih drvenih vlakana i sekreta. Ta gnijezda mogu biti pod zemljom, na primjer u krtičnjacima, ali i u drugim tamnim šupljinama. poput kućišta roletni, ili na tavanima.

Medonosne pčele svoja gnijezda često grade na drveću. Karakteristično saće jednog gnijezda napravljeno je od voska. Medonosne pčele uzgajaju svoje potomstvo u saću, gdje čuvaju med i polen. Kao i kod ostalih društvenih insekata, na primjer termita ili mrava, postoji samo jedna matica po koloniji, koja brine o kompletnom potomstvu.

Hodnici i komore su arhitektonska posebnost krtica. Komora gnijezda jedne krtice nalazi se dublje od tunela kojima se kreću, a koji se nalaze neposredno ispod površine, pa sve do jednog metra dubine. Za razliku od hodnika, gnijezdo je prekriveno lišćem i travom. Iznad tla se nalazi iskopina zemlje karakteristična za krtičnjake.

Neke životinje žive u sličnim sistemima tunela i komora ispod zemlje, kao na primjer svisci i vjeverice. Jazavci i lisice, takođe, žive u pozemnim iskopinama.

Dabru se može pripisati jedno od najimpresivnijih arhitektonskih dostignuća u životinjskom carstvu. Njegove brane zaustavljaju vodu potoka i rijeka, uglavnom kako bi osigurale konstantan nivo vode za njihove nastambe i zamak dabrova. Zamak dabra je poseban stambeni objekat, koji je u potpunosti okružen vodom.

Ova slika pokazuje da ljudska i životinjska arhitektura mogu postojati jedna pored druge, i jedna uz drugu: bijele rode se gnijezde na starom crkvenom tornju. Mnoge vrste ptica, velike ili male, nalaze slična mjesta za njihova gnijezda, ali češće na granama drveća, ili i na zemlji.

Kućna lastavica ne naziva se džaba takvim imenom. Najradije se gnijezde u objektima koje su napravili ljudi. Gnijezda grade od sakupljenog blata i slame.

Ptice tkalci, poput kap tkalca, vješte su i svoja gnijezda tkaju od biljnih vlakana, perja i vune. Žive zajedno u kolonijama, a osim pojedinačnih gnijezda postoje i zajednice gnijezda.

U pustinji Kalahari u Africi očigledne su gigantske razmjere koje mogu primiti gnijezda kolonija ptica tkalaca.

Djetlić vlada jedinstvenom vještinom ptičje arhitekture. Kljunom gradi rupe za gnijezda u deblu drveća. Mogu izvesti i do 20 udaraca kljunom u sekundi.

(web)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)