Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice znatno porasle, nakon oštrog pada prethodne sedmice, a u fokusu ulagača bili su predsjednički izbori u SAD-u i širenje koronavirusa u svijetu.
Cijena barela na londonskom tržištu prošle je sedmiceporasla 5,8 posto, na 39,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,3 posto, na 37,14 dolara.
Nakon što su sedam dana prije potonule više od 10 posto, prošle su sedmice cijene nafte nadoknadile dio gubitaka, pa su se odmakle od najnižih nivoa u pet mjeseci.
U fokusu trgovaca bile su špekulacije o tome kako bi se mogla razvijati situacija na tržištima nakon predsjedničkih izbora u SAD-u.
I dok se prebrojavanje glasova na izborima produžilo, analitičari su procjenjivali da bi pobjeda predsjednika Donalda Trumpa podigla cijene nafte zbog njegove politike sankcija Iranu i podrške smanjenju ponude vodećih proizvođača u svijetu.
Pobjeda demokratskog kandidata Joea Bidena ne bi, pak, značajnije uticala na cijene ili bi ih blago spustila, s obzirom na njegovo zalaganje za “zelene” programe i blažu politiku prema Iranu.
“Trumpova pobjeda vjerovatno bi poduprla cijene nafte, odnosno one bi vjerovatno rasle snažnije nego pod Bidenom. Biden bi ponovo uveo SAD u Pariški klimatski sporazum i ublažio politiku SAD-a prema Iranu, pa bi globalna ponuda nafte mogla porasti”, objašnjavao je Tamas Varga, analitičar iz PVM-a.
Trgovci su pratili i izbore za dio mjesta u Kongresu, pa su špekulirsali o razvoju situacije u slučaju da republikanci zadrže većinu u Senatu, a demokrati u Predstavničkom domu.
Podijeljeni Kongres mogao bi, smatra se na tržištima, omesti Bidenove planove o borbi protiv klimatskih promjena, podsticajima za privredu i ublažavanju sankcija Iranu.
U petak su, pak, u prvi plan ponovo izbile vijesti o širenju koronavirusa u svijetu. U SAD-u je broj novozaraženih u jednom danu dostigo rekordnih 120.000, a na posustaje ni širenje zaraze u Evropi.
Zbog toga su mnoge evropske zemlje ponovo uvele strože mjere za suzbijanje virusa, što će usporiti oporavak privrede, a time i potražnje za naftom.
To je, pak, u petak izazvalo znatan pad cijena nafte, pa su izgubile dio dobitaka od početka sedmice.
“Haranje Covida-19 po Evropi i SAD-u vjerovatno će teško pogoditi potrošnju2, upozorava Jeffrey Halley iz brokerske kuće OANDA.
Značajniji pad cijena spriječili su, pak, signali vodećih proizvođača da bi mogli produžiti sporazum o ograničenju ponude i na početak iduće godine, s obzirom na slabost potražnje.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njene saveznice trenutno smanjuju proizvodnju za 7,7 miliona barela dnevno, a od početka iduće godine trebale su, prema prvotnom planu, ublažiti rezove na 5,7 miliona barela dnevno.
S druge strane, u SAD-u posljednjih sedmica proizvodnja raste. Prema podacima kompanije Baker Hughes, prošloga je sedmice broj aktivnih naftnih postrojenja povećan osmu sedmicu zaredom, i to za njih četiri, na ukupno 300 postrojenja, najviši nivo od maja.
U aprilu su, zbog koronakrize, cijene nafte potonule na najniže nivoe u posljednjih 20.ak godina. Ali, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim podsticajnim mjerama u najvećim svjetskim ekonomijama, što je podstaklolo oporavak privrednih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.
Dalje kretanje cijena nafte ovisiće ponajviše o tome koliko će se brzo svjetska privreda, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize, prenosi SEEbiz.
(Fena)
