Vodeći diplomatski predstavnici sastali su se u utorak u Beču kako bi pokušali spasiti nuklearni sporazum s Iranom, ali učesnici očekuju niz prepreka, budući da i Washington i Teheran oklijevaju napraviti prvi korak.
Međutim, u onome što bi moglo označiti važnu prekretnicu u nastojanju da se obnovi sporazum iz 2015. godine, američki pregovarači trebali su biti prisutni i voditi direktne razgovore s Irancima, piše dpa.
“Mi … i dalje vjerujemo da je diplomatski put ispravan put naprijed i da sve strane imaju koristi. Očekujemo da će ovo biti dug i težak proces” rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.
Među učesnicima biće osnovane radne grupe, a evropski pregovarači će posredovati između američke i iranske strane, saopštio je State Department.
Rusija navodi da su osnovane dvije stručne radne grupe koje bi se trebale fokusirati na sankcije i nuklearna pitanja i trebale bi početi s radom odmah.
“Ovo su rani dani. Ne očekujemo rani ili indirektni uspjeh, jer će ove rasprave biti teške”, rekao je u ponedeljak glasnogovornik američkog pregovaračkog tima Ned Price.
Price je rekao da SAD ne predviđaju bilo kakve razgovore licem u lice s Irancima u Beču, iako su SAD “otvorene” i za to.
Glasnogovornik iranske vlade Ali Rabiei rekao je u utorak da Teheran “nije ni optimistista ni pesimisa u pogledu ishoda pregovora u narednim sedmicama”.
Bez obzira na to, Teheran je siguran da je početak pregovora u Beču “pravi put u pravom smjeru”, rekao je za državnu televiziju.
Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif rekao je prošle sedmice da su direktni razgovori “nepotrebni”.
Cilj konsultacija je utrti put SAD-u da se vrate sporazumu i motivisati Iran da se opet uskladi s njim.
Ali, obe strane zaustavile su napredak zahtijevajući da druga učini prvi korak kako bi se vratila poštivanju sporazuma.
Runda razgovora između preostalih partnera – Rusije, Kine, Francuske, Britanije i Njemačke – prvi je dijalog s Iranom od kako je Biden preuzeo dužnost u januaru.
Za razliku od svog prethodnika Donalda Trumpa, Biden želi oživjeti sporazum.
Sporazum se smatra važnim koehezionim elementom za kontrolu naoružanja, jer ima za cilj spriječiti Iran da izradi nuklearno oružje.
Međutim, obećana ekonomska saradnja s Iranom u zamjenu za ograničavanje nuklearnog programa nikada se nije ostvarila zbog jednostranog povlačenja SAD-a iz dogovora u vrijeme predsjednika Donalda Trumpa.
Teheran je odgovorio na sankcije SAD-a kršeći sve više i više uslova iz nuklearnog sporazuma.
U međuvremenu je ova zemlja znatno povećala svoje rezerve uranijuma, koje su u konačnici potrebne za proizvodnju bombe.
(Fena)
