Iz stare strane štampe: Mostarski Rimski most, 1894. godine

U američkom časopisu Scientific American, od 8. decembra 1894. godine, objavljen je tekst o Starom mostu, pod naslovom: Mostarski Rimski most.

“Pogranična područja civilizacije gotovo su uvijek zanimljiva, a Hercegovina nije izuzetak od pravila. Ova evropska provincija čini dio Bosne i okružena je Dalmacijom, Hrvatskom, Bosnom, Servijom i Crnom Gorom. Glavni grad Hercegovine je Mostar, značenje ove riječi je „stari most”. Kada je sir Gardner Wilkinson posjetio Mostar neposredno prije objavljivanja svog djela o Dalmaciji i Crnoj Gori, 1848. godine, poteškoće koje su mu bačene na put gotovo su bile nepremostive. Ali sada je Mostar stanica na Državnoj željeznici Bosne i Hercegovine, a ima 11.000 stanovnika koji su mnogobrojnih nacionalnosti, a Hercegovina je prešla iz turske vladavine u austrijsku vojnu okupaciju 1878. godine.

Mostar je smješten na Narenti, bučnoj rijeci, trideset pet milja od njenog ušća. Obale su visoke i stjenovite, a povezane su prelijepim mostom, zbog kojeg se Mostar oduvijek slavio i koji je sastavni dio naše ilustracije. Sastoji se iz jednog luka, raspona koji iznosii 95 ¼ stope, a kod niske vode luk mu je 76 stopa iznad vode i kod visoke vode ponekad je samo 44 ¾ stope od površine vode. Širina luka je 14,2 metra, a nogostup 13,2 stopa. Na sjevernoj je strani kameni vod za dovod vode u istočni dio grada. Most se uzdiže na desetak stopa u središtu, što daje efekt lakoće što očito nije bilo predviđeno izvornim nacrtima. Izgradnja mosta pripisuje se Trajanu ili Hadrijanu, otprilike 120. g.n.k., ali Turci su pažljivo prikrili rimsko zidarstvo sitnim kamenjem, što mostu daje izgled turske građevine. I neviđena veličina luka i tradicija pogoduju vjerovanju da su ga izgradili Rimljani. S obje strane mosta dolazi se kroz vrata okružena kulama koje su vjerovatno bile podignute na rimskim konstrukcijama. Na mostu postoje neki turski natpisi. Grad je nepravilno izgrađen, ulice su uglavnom nepopločane. Trgovina i zanatstvo grada uglavnom se obavlja u dva bazara, koja su uređena na pravi orijentalni način”.

U diskusiji koja je vođena oko ovog teksta, priložena su dva dokumenta: Naredba (mostarskom) kadiji i hercegovačkom nadzorniku mukata Zaimu Mehmedu, iz 1565. godine, kao i prilog diskusiji o graditeljima mosta.

Fotografija iz časopisa, 1894. godine

Priredili: Tibor Vrančić, Armin Džabirov, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)