SABNOR obilježava 30. godišnjicu smrti narodnog heroja Vlade Šegrta

Danas se navršava 30 godina od smrti narodnog heroja Vlade Šegrta, ratnog komandanta 10. hercegovačke brigade i 29. hercegovačke udarne divizije. U nedelju, 1. avgusta u 11 sati, bosansko – hercegovački i crnogorski antifašisti okupiće se u Aranđelovu kod Trebinja, na njegovom grobu da bi odali dužnu poštu  čovjeku kojji je do svog posljednjeg daha ostao nepokolebljivo vjeran svojm antifašističkim uvjerenjima i nikada ih nije iznevjerio.

O njegovom liku i djelu govoriće Sead Đulić, predsjednik SABNORA BiH.

Vlado Šegrt (1907 – 1991) rođen je u selu Aranđelovo, kod Trebinja, do Drugog svjetskog rata bavio se zemljoradnjom, član je KPJ od 1931. godine. Poslije okupacije zemlje 1941. godine, zajedno sa Savom Kovačevićem, jedan je od glavnih organizatora oružanog ustanka u svom kraju. 

Prošao je gotovo sve velike bitke NOB-a, od rodnog Trebinja, Bosne, Hrvatske i Slovenije, sve do granice prema Italiji i Austriji.

U teškoj i slavnoj borbi za Prozor u IV neprijateljskoj ofanzivi, poznatoj u istoriji i kao Bitka za ranjenike, Šegrtova Deseta hercegovačka brigada i njen Mostarski bataljon prvi su prodrli u grad.

Postao je čuven po svom junaštvu, a o njegovoj hrabrosti i vojničkoj umješnosti kao jedne od najlegendarnijih ličnosti u BiH iz Drugog svjetskog rata, pisali su, između ostalih, Vladimir Dedijer i Koča Popović.

Bio je vijećnik  ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a.  Iz rata je izašao kao general – major. Nosilac je velikog broja ratnih i mirnodopskih odlikovanja, a za narodnog heroja proglašen je 20. decembra 1951. godine.

Poslije oslobođenja, obavljao je niz odgovornih političkih i državnih funkcija, kao predsjednik Prezidijuma Narodne skupštine BiH, ministar poljoprivrede,  član Izvršnog vijeća BiH i podpredsjednik Narodne skupštine, član CK KPJ i CK SK BiH, član Savjeta Federacije i dr.

Početkom šezdesetih godina, prošlog vijeka, na lični zahtijev rano je otišao u penziju, da bi, kako je to tada obrazložio svoje mjesto ustupio mlađim i sposobnijim.

Ali, i pored toga, do kraja života je  ostao aktivan član društvene zajednice, doprinoseći njenom razvoju i napretku. Rado se družio sa mladima i bio je, izmedju ostalog, i dugogodišnji predsjednik Savjeta omladinske radne akcije na Sutjesci.

Umro je 31. jula 1991. godine u svom rodnom mjestu, selu Aranđelovu, u Lastvi kod Trebinja. gdje je i sahranjen.

“Vlado Šegrt je za života postao legenda, junak iz naroda, koga su njegovi savremenici s pravom uvažavali i poštovali. Živimo u vremenu, u kome je vrlo važno da se sačuva sjećanje na čovjeka koji je cijeli svoj život posvetio borbi za bolje i pravednije društvo, za ideje socijalne pravde i punu ravnopravnost naroda u BiH i Jugoslaviji, pogotovo sada kad se raznim revizionističkim poluistinama i lažima sve to želi dovesti u sumnju”, navodi se u saopštenju SABNOR-a BiH..

(NovaSloboda.ba)