U listu “Bošnjak”, od 26. januara 1899. godine, objavljen je tekst o izboru članova odbora Muhamedanskog dobrotvornog i čitaoničkog društva u Mostaru.
„Muhamedansko dobrotvorno i čitaoničko društvo u Mostaru držalo je u subotu u društvenim prostorijama svoju glavnu skupštinu, na kojoj je pristupilo veoma mlog članova. Za ovu godinu bijo je ponovo izabran ovaj odbor: predsjednikom Mujag Komadina, podpredsjedn, Muhamed aga Arpadžić, tajnikom Šerif ef. Arnautović, blagajnikom Ibrahim ef. Efica, knjižničarom Ahmed ef. Karabeg, te odbornicima gg. Mustafa ef. Hadžimahmutović, Alaga Pekušić, Hadži Salihaga Novo, Sulejmanbeg Čelebić, Mustafa ef. Sefić, Avdaga Bakamović i Hafiz Drače“.
O ovom društvu pisao je Hivzija Hasandedić u njegovom tekstu „Muslimanska društva u Mostaru“.
„Na osnivačkoj skupštini koja je održana u velikoj sali Kalhane na Velikoj Tepi početkom 1898. godine osnovana je u Mostaru Muslimanska čitaonica /Kireaethana/ i za prvog predsjednika izabran je poznati mostarski gradonačelnik Mujaga Komadina(1839.-1925.).
U pravilima društva piše da je ono imalo zadatak da “širi društveni napredak, nauku i izobrazuje članove, pa podiže materijalno stanje poljodjelaca, obrtnika i trgovačkih poduzeća, da pomaže siromašne muslimanske familije, da ustroji čitaonicu, da dijeli stipendije i da nema nikakav politički značaj”.
Noću uoči 3. maja 1899. godine nestalo je Fate Omanović, malodobne kćerke Osmanove iz Kuti Livča u Bijelom Polju kod Mostara.
Sutradan po njenom nestanku prosuo se glas po Mostaru da je Fata prošle noći pobjegla s nekim inovjercem u Dalmaciju. Ovaj događaj je uzbudio sve muslimane u Bosni i Hercegovini pa je 6. maja 1899. godine održan protestni zbor u mostarskoj Kiraethani.
Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu “raspustila je” i zabranila daljnji rad Kiraethane, motivišući to time da je “iz nje potekla sva agitacija”.
U prilogu: Kalhana Mostar, oko 1900. i izvod teksta iz časopisa Bošnjak,1899.
Priredili: Armin Džabirov, Smail Špago, Tibor Vrančić
(NovaSloboda.ba)
