Hercegovačka vina cijenjena na svjetskom tržištu

Iako vinari s područja Hercegovine slabo konkurišu na međunarodnom tržištu, kako zbog slabe zaštite domaćih proizvođača tako i malog, odnosno nikakvog podsticaja od države, u toj regiji se proizvode vrhunska i kvalitetna vina, koja osvajaju brojne nagrade na međunarodnim sajmovima te stolove svjetskih tržišta.

“Opština Čitluk, Brotnjo je vinogradarska opština i jedina opština u državi BiH u kojoj svaka porodica ima zasade vinove loze i proizvodi vino. Međutim, zbog slabog ili nikakvog podsticaja države, podizanja i opremanja vinograda i podruma, te slabog izvoza, puno zaostajemo za susjednim vinarskim državama i vinari s područja Hercegovine slabo mogu konkurisati na međunarodnom tržištu. I pored toga, na području opštine Čitluk registrovano je 15 do 20 vinara koji proizvode vrhunska vina, a onih što proizvode kvalitetna i stolna vina ima i više#, kazao je za Fenu predsjednik OO “Dani berbe grožđa” i predsjednik Opštinskog vijeća Čitluk Predrag Smoljan.

Po njemu je zabrinjavajuće što je zadnje četiri do pet godina opao interes domaćinstava za podizanjem novih zasada vinove loze i što je došlo do stagnacije u proizvodnji vina.

Sama činjenica, kaže Smoljan, da nema zakona o vinima govori o tome da je sama legislativa vezana za proizvodnju grožđa i vina neuređena i da su vinogradari i vinari BiH u dosta nezavidnom položaju.

“Kada, pak, govorimo o zaštiti domaćih proizvođača, toliko smo otvoreno tržište da nam se može uvoziti sve i svašta. Premda imamo s par država dogovor o slobodnom izvozu vina, te nam zemlje svako malo postavljaju barijere i na razne načine našim vinarima otežavanju plasman njihovih “, navodi Smoljan.

Po njegovim riječima, značajan je iskorak napravljen modernizacijom vinskih podruma, kušaonica, jer moderna proizvodnja vina, odnosno podrumarstvo je nezamislivo bez povezivanja s turizmom i najbolja promocija vina je u vlastitom podrumu, što su, kaže, nažalost, uočili tek prije dvadesetak godina.

Kao zoran primjer, navodi Istru u Hrvatskoj, gdje vinari svoja vina plasiraju upravo u vinskim podrumima.

Godišnja proizvodnja grožđa na području Čitluka prelazi 9.000 tona

Smoljan podsjeća kako godišnja proizvodnja grožđa na području Čitluka prelazi 9.000 tona, a dominantne sorte su Žilavka i Blatna.  

– Bilo je pokušaja da se ove sorte prenesu na druga područja, ali ta kvaliteta koju postižu te sorte u Hercegovini ne može se nigdje ni približno postići – dodao je.

U Čitluku se tradicionalno održava i turističko-kulturno-privredna manifestacija „Dani berbe grožđa”.

“Iako je vinarstvo u Hercegovini imalo svojih uspona i padova, nikada nije prestalo biti glavna grana poljoprivrede, a može se reći i način života ovdašnjih ljudi. Upravo kako bi očuvali tradiciju i podsticali razvijanje turističke ponude i razvoja poljoprivrede, kako ove opštine tako i šire, u Čitluku se već 66 godina održava turističko-kulturno-privredna manifestacija Dani berbe grožđa”, navodi Smoljan.

Kako ističe, manifestacija istovremeno ima za cilj zbližavanje i učvršćivanje zajedništva žitelja Brotnja i njihovih gostiju, a seže od daleke 1955. godine.

“Brotnjaci nisu slučajno izabrali septembar, odnosno vrijeme trganja grožđa za manifestaciju. Naime, tada vlada posebna atmosfera kada se u podrume unose plodovi dugogodišnjeg rada i s nestrpljenjem očekuju kad će se fermentirati grožđe koje će prerasti u vrhunska vina2, objašnjava Smoljan.

Stoga, kaže, i pored epidemije koronavirusa, i prošle i ove godine, iako u znatno redukovanom izdanju, ipak su obilježili manifestaciju kako sportskim, tako kulturnim događajima.

Porodični podrum “Vilinka” proizvodi do 40 tisuća litara kvalitetnog i vrhunskog vina

Vinar Velimir Ereš, čija Vinarija “Vilinka” na Sretnicama (Čitluk) godišnje proizvede od 30 do 40 hiljada litara godišnje vina, kaže kako su se za plasman vina i tržište izborili uglavnom samopromocijom na međunarodnim sajmovima, takmičenjima i izložbama u Zagrebu, Splitu, te u Mostaru i Sarajevu, ali i na Decanarevom svjetskom ocjenjivanju vina, gdje su zadnjih desetak godina prisutni.

“Naša su vina osvojila desetke nagrada na domaćem i regionalnim sajmovima, izložbama i takmičenjima. Zadnje tri godine za Žilavku smo dobili dva srebra i jedno zlato, a inače smo pokupili ukupno 20 medalja u Decanteru i tu smo nabolje ocjenjivani u vinu u BiH”, kaže Ereš.

Dodaje kako izvoze u Ameriku, Njemačku i Hrvatsku.

“Vinograd posađen na brdu Sretnice, na oko 400 metara nadmorske visine je osunčan po cijeli dan, a sve počinje dobrim i kvalitetnim grožđem, što doprinosi kvalitetu vina i dobrim urodom”, kaže Ereš, dodajući kako i ove godine očekuju izuzetan kvalitet vina.

Istovremeno, podsjeća kako je upravo njihovo vino Žilavka X line White Cuvee, papa Ivan Pavle II pio na službenom ručku u Sarajevu, na što su, kaže, posebno ponosni.

Kad je riječ o budućim planovima, Ereš dodaje kako bi ovaj porodični vinograd mogao plasirati i više vina, zbog čega razmišlja o proširenju kapaciteta vinarije.

(Fena)