Ugrožena ljepota svjetskih mora

Plavo, tirkizno, jarko ružičasto: korali svjetlucaju u najljepšim bojama. Ali, ovaj čudesni šareni svijet je ugrožen. Istraživači pokušavaju napraviti zaključke. Uvedene protivmjere još ne pokazuju očekivani i revolucionarni učinak. Populacija korala prepolovila se između 1957. i 2007. godine.

Klimatske promjene, prekomjerni ribolov i zagađenje svjetskih okeana uzrokuju probleme u koralnim grebenima širom svijeta. U roku od otprilike pola vijeka, svjetska populacija živih korala se prepolovila, kako su objavili istraživači u specijalnom časopisu “One Earth”. Posljedice uključuju smanjenje biološke raznolikosti na grebenima, a egzistencija malih ostrvskih država na Pacifiku je ugrožena.

Tim Univerziteta Britanska Kolumbija, predvođen Williamom Cheungom i Tylerom Eddyjem, analizirao je podatke sa oko 3.500 grebena iz 87 zemalja. Rezultati pokazuju razmjere uništenja: samo između 1957. i 2007. godine broj živih korala se prepolovio.

“Učinci globalnih klimatskih promjena započeli su prije tog perioda, što sugeriše da je istorijska početna vrijednost mogla biti veća ”, objašnjavaju i naučnici. „Korali su osjetljivi na klimatske promjene.

Morski toplotni talasi mogu uzrokovati izbjeljivanje korala”, objašnjava Eddy. Tvrdi korali žive u dodiru s algama koje koloniziraju njihov vapnenasti kostur. Alge apsorbuju ugljen dioksid i stvaraju kisik fotosintezom. Koralima, takođe, daju boju. Ako temperatura okolne vode raste, to može uticati na alge. One proizvode više otrova i odbijaju ih korali koji gube boju. To istraživači zovu izbjeljivanje korala. Cijele kolonije često umiru – preostaju samo bijeli krečnjački kosturi.

“Koralni grebeni važni su za biodiverzitet”, kaže Eddy.

Predstavljaju složen ekosistem i pružaju stanište biljkama, ribama, spužvama i rakovima. Ove čudesne strukture su, takođe, bitne za ljude. Smanjenjem velikih talasa, štite obale od olujnih oštećenja.

Prema istraživačima, biodiverzitet koralnih grebena smanjio se za najmanje 63 posto od 1950-ih.

Procjenjuje se da to osjeća i šest miliona ribara koji se nalaze na grebenima širom svijeta, koliko ih se prema istraživanju 2002. godine, kretalo po okeanima – što je rekord. U posljednje dve decenije, ribolov je postao mnogo teži. Ulov je manje raznolik i ribolov sve skuplji. Ovo je problem posebno za male ostrvske države, jer je tako ulovljena riba često jedan od rijetkih pristupačnih izvora hrane za lokalno stanovništvo. Važni mikronutrijenti, poput željeza, cinka ili omega-3 masnih kiselina često se apsorbiraju samo kroz ribu. U Palauu, ostrvskoj državi u Tihom okeanu, prema studiji, sada postoje propisi koji ograničavaju ribolov za izvoz. Time se štite tradicionalno zaposleni ribari i stanovnici, koji ovise o ovom izvoru hrane.

Postoji nekoliko pokušaja da se podrži dalje postojanje grebena: presađivanjem korala na pogodnija mjesta, hlađenjem grebena podvodnim pumpama, promjenama genetskog sastava za veću otpornost na toplinu i roboti za širenje larvi korala, na primjer. Međutim, do sada se ništa nije pokazalo efikasnim na velikom području, smatraju istraživači.

Kako bi se spasilo što više koralnih grebena, potrebni su dodatni globalni napori u borbi protiv klimatske krize i saradnje, pišu istraživači.

“Naša studija pokazuje koliko je važno da ne gledamo koralne grebene u regionalnom kontekstu, već globalno”, kaže Cheung. “O tome ovisi egzistencija čitavih zajednica.”

(ksta)

Prevod: Smail Špago

(NovaSloboda.ba)