Odvažnim manevrom leta, ovaj pupavac (Upupa epops) hrani svoje mlade u šupljini drveta. Karakteristična perjanica čini pticu selicu nezamjenjivom.
Njemački savez za zaštitu prirode je pupavca proglasio pticom godine 2022.
U dječjoj pjesmi “Ptičja svadba” pupavac dovodi “mladu sa saksijom”.
Možda joj to nije bilo bašdrago: ženke i mladi pupavci mogu izlučivati sekret jakog mirisa – otuda i izraz “smrdi kao pupavac”.
Uz temu:
Pupavac (Upupa epops) je šarena ptica koja živi na širokom području Evrope, Azije i Afrike, poznata po svojoj karakterističnoj ukrasnoj kruni. Jedini je živi predstavnik familije Upupidae. Jedna ostrvska vrsta – džinovski pupavac sa ostrva Sveta Helena je izumrla, dok se pupavac sa Madagaskara ponekad izdvaja u posebnu vrstu. Naš naziv “pupavac”, kao i engleski “hoopoe” i latinski “upupa” su onomatopejski nazivi.
Pupavac je najpoznatiji po svojoj karakterističnoj ukrasnoj kruni, koju nose oba pola. Obojen je smeđe-narandžastom bojom sa crno-bijelim prugama po leđima i krilima nalik zebrinim, koje se uklapaju u pozadinu, kada ga posmatrate iz daljine.
Srednje je veličine, 25-32 cm dužine, sa rasponom krila 44-48 cm i težinom od 46-89 g. To je krajnje posebna ptica sa dugim, tankim i zašiljenim kljunom koji je crn sa sivosmeđom osnovom.
Pojačana mišićavost glave omogućava otvorenost kljuna prilikom bušenja tla. Pupavac ima široka i zaobljena krila sposobna za jak let. Krila su veća kod sjeverne populacije selica. Imaju osoben talasast let, poput leta velikog leptira, omogućen poluzatvorenim krilima pri kraju svakog zamaha ili kratkog niza zamaha.
Cvrkut pupavaca je trosložan “up-up-up”, na osnovu čega je ptica i dobila ime. Drugi zvukovi koje pupavac proizvodi su škripavo graktanje i zviždanje. Šištajući zvuk proizvode ženke tokom ležanja na jajima kada ih hrane mužjaci.
Pupavci se često sunčaju šireći krila i rep i zabacujući glavu. Takođe su skloni valjanju u prašini ili pjesku.
Ishrana im se sastoji od insekata, ali hvataju i sitne gmizavce i žabe kao i sjemenke i voće.
Samostalno tragaju za hranom po tlu. Ponekad love u letu u potjeri za rojevima insekata, kada ih njihova snažna krila čine brzim i okretnim. Češće, pak, obilaze otvorena područja, zastajući da bi zabili kljun u tlo. Larve insekata i podzemne zrikavce otkrivaju kljunom, a zatim iz izvlače kljunom ili iskopavaju snažnim kandžama. Insekte love i na površini tražeći ih kljunom po gomili lišća, podižući kamenje ili otkidajući koru drveća. Uobičajeni jelovnik sastoji se od cvrčaka, skakavaca, raznih tvrdokrilaca, uholaža, cikada, stjenica i mrava. Krupniji plijen udaraju o zemlju, ili o kamen, kako bi ih ubili ili uklonili nesvarljive delove poput krila i nogu.
Pupavci su osobene ptice i zauzimaju posebno mjesto u narodnom predanju i kulturi ljudi u većem dijelu područja gdje žive. Tome je pridonjela i njihova osobina da se često gnijezde u blizini ljudi.
U drevnom Egiptu, smatrani su svetim a u Persiji simbolom čednosti. U Islamu je zabranjeno ubijati ovu životinju, zabrana je došla od Božijeg poslanika Muhammeda. U Bibliji su navedeni među životinjama koje su neukusne i ne bi trebale da se jedu. U većem dijelu Evrope smatrani su lopovima, a u Skandinaviji predznacima rata. U estonskoj tradiciji snažno su povezani sa smrću i podzemnim svijetom, a njihova pjesma smatrala se zloslutnom. U Egiptu su naslikani na zidovima grobnica i hramova.
Ishrana pupavaca sastoji se od mnogih insekata štetočina za usjeve npr. četnih prelaca. Zbog toga su zakonom zaštićeni u mnogim zemljama.
(spiegel)
Z. N.
(NovaSloboda)
