Katolici danas slave Badnjak odnosno Badnji dan, vrijeme prije Božića kada se slavi rođenje Isusa Hrista.
Povodom svetkovine Božića pontifikalna euharistijska slavlja u sarajevskoj katedrali Srca Isusova biće u petak, 24. decembra, te na sam praznik u subotu, 25. decembra.
Ni ove godine na Badnjak neće biti mise ponoćke u 24 sata, nego će vrhbosanski nadbiskup slaviti misu bdijenja u 21 sat i direktno će je prenositi BHT 1.
Svečana euharistija na samu svetkovinu Božića, 25. decembra biće u 10,30 sati, takođe, u direktnom prenosu na BHT 1.
Ponoćke neće biti ni u banjolučkoj katedrali, a svečanu misu na Božić s početkom u 10 sati predvodiće biskup banjolučki mons. Franjo Komarica.
Biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić predslaviće na svetkovinu Božića u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve – 24. decembra božićno bdijenje – misa ponoćka s početkom u 24 sata, te na dan Božića, 25. decembra, svečanu misu s početkom u 11 sati.
Inače, na Badnjak, koji je, takođe,i ime za drvo koje se pali na ognjištu, vjernici uređuju kuću za Božić, kite božićno drvce i pripremaju se za Badnju veče odnosno polnoćku, misu kojom započinje Božić. Pjevaju se božićne pjesme, a nakon mise vjernici jedni drugima čestitaju Božić. Nekada su momci poklanjali jabuke djevojkama, a nakon toga odlazilo se kući i porodica je Božić provodila u molitvi, pjesmi, igri i veselju.
Ime “Badnjak” povezano je s riječju “bdjeti”, budući da se na taj dan po tradiciji bdjelo čekajući Isusovo rođenje, te Badnja večer protiče u miru i tišini, uz svjetlost svijeća.
Tradicionalno, božićna drvca vjernici ukrašavaju na Badnjak, a iznose ih na praznik Sveta tri kralja odnosno Bogojavljenje iako božićno vrijeme traje do nedelje iza Tri kralja.
Božićno drvce ima dugu istoriju, te je u različitim kulturama postalo uobičajen zimski prizor. Ono je i jedno od najpoznatijih i najpopularnijih tradicija koje se povezuju s proslavom Božića.
Njegovo ukrašavanje počelo je najvjerovatnije u Njemačkoj u 18.vijeku, a potom se proširilo po svijetu. Brojni se gradovi i zemlje zalažu za prvenstvo u kićenju božićnog drvca, ali prava domovina ovog običaja nije poznata.
To je obično zimzeleno stablo koje se unosi u dom ili se postavlja na otvorenom, a tokom dana oko Božića ukrašava se kuglicama, slasticama i božićnim lampicama, malim raznobojnim svjetiljkama, dok su se prije češće ukrašavala svijećama. Na vrh drvca često se postavljaju anđeo ili zvijezda repatica, koja predstavlja Betlehemsku zvijezdu iz priče o rođenju Isusa Hrista.
(Fena)
