Na putu u slobodu
Pomagači nose zelenu morsku kornjaču (Chelonia mydas) nazad do plaže na indonezijskom ostrvu Bali.
Životinja je nedavno bila oslobođena iz kandži krivolovaca, koji nastavljaju lov na zaštićene vrste, prvenstveno zbog jaja i mesa.
Očajna potraga za partnerom
Tapiri (Tapirus terrestris) su nekad naseljavali široka područja atlantskih šuma Južne Amerike, a danas su ovi najveći sisavci toga regiona ugroženi do istrebljenja. Samo na 1,78 procenata površine njihovog nekadašnjeg životnog prostora u Brazilu i Argentini mogu se još pronaći, stoji u studiji objavljenoj u stručnom lasopisu “Neotropical Biology and Conservation”.
Dok su nekada ove, do 250 kilograma teške životinje bile ugrožene lovom, ili sječom šume, sada im prijeti opasnost i od vrlo malog, ili skoro nikakvog novog pošumljavanja posječenih područja.
Autori studije procjenjuju broj tapira u 48 područja na 2665 do 15.992.
Njihova životna područja su često tako izolovana jedna od drugih, da životonje skoro ne mogu pronaći partnera za parenje. Samo 3 do 14 krda su u demografskom i genetičkom pogledu, u sljedećih 100 godina, sposobni za daljnje preživljavanje, stoji u istraživačkom radu.
Tapiri se razmnožavaju veoma sporo: Ženke nose mlade punih 13 mjeseci i u pravilu na svijet donose svega jedno mladunče. Između dva poroda često protiču i do tri godine.
“Naša simulacija jasno pokazuje da gubitak samo jedne životonje godišnje kod pojedinih krda, vodi do brzog izumiranja čitavog lokalnog krda” objasnili su autori studije.
Ja vas vidim
Ona nema mozak, ali može vidjeti: Jakobova školjka, ili kapesanta (Argopecton irradians) njenim plavo svijetlećim očima u stanju je da prepozna neprijatelje, a između ostalih i morske zvijezde, ili puževe. Prilikom pojave opasnosti, školjka svojim oklopom može stisnuti vodu i malim skokovima skloniti se na sigurno.
Kako su biolozi sa Univerziteta Južna Kalifornija otkrili, ovoj školjki sa njenih desetinama očiju uspijeva takozvani panoramski pogled od 270 stepeni. Naučnici su u vezi ovoga provodili različite eksperimente, pri kojima su ove školjke prezentirale svoje optičke mogućnosti.
Samo sa stražnje strane, gdje se sastaju gornja i donje polovina oklopa, ova školjka ima tamnu vidnu mrlju.
Pretpostavlja se da školjke sliku sakupljaju kroz skup nervnih ćelija, tzv. ganglijama, i u nervnom ringu, koji sve pojedinačne oči međusobno povezuje. Dodatno ovi mekušci posjeduju i jedan mali senzorski Tentakel, dlakavu strukturu koja luči ljepljivi sekret. Školjke uz pomoć njega mogu mirisati i osjećati, i tako razlikovati neprijatelje i bezazlene ploveće morske sustanare.
(welt)
Z. N.
(NovaSloboda.ba)
