Maslinova ulja iz Hercegovine dostigla su zavidan nivo kvaliteta, što potvrđuju ocjene na domaćim i međunarodnim takmičenjima, stabla masline trenutno se prostiru na površini od 350 hektara, a treba napraviti sistem subvencija koji će podstaći sadnju novih maslina, kako bi se maslinarstvo u Hercegovini nastavilo razvijati i došlo do 1.000 hektara, što je naš cilj, kazao je u razgovoru za Fenu direktor Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) Mostar Marko Ivanković.
“Uzgoj maslina u Hercegovini datira još od rimskih vremena, postoje ostaci koji svjedoče o proizvodnji ulja u južnoj regiji Čapljine i Mogorjela, a maslina se intenzivnije sadi u zadnjih 10 do 15 godina. Prema statističkim podacima 1977. godine, Hercegovina je imala oko 6.000 stabala masline, a danas, po našoj procjeni, imamo 87.000 stabala. Trenutno idemo u kompletnu inventarizaciju nasada maslina u Hercegovini, a što se tiče agroklimatskih uslova, mi smo rubno područje uzgoja ove biljke. Područje uzgoja masline u Hercegovini je od Trebinja do tunela Salakovac, pa tamo preko jednog dijela Širokog Brijega do Sovića prema Republici Hrvatskoj, i ovaj južni dio prema Neumu”, kazao je Ivanković.
Potrošnja maslinova ulja u BiH konstantno raste, ali se i dalje radi o skromnim brojkama.
“Nismo dostigli potrošnju maslinovog ulja kakva je u Hrvatskoj, a to je oko dvije litre. Naša potrošnja je 0,24 litre po stanovniku, dakle da samo povećamo za duplo ovu potrošnju treba nam još 350 hektara, a da dođemo na jednu litru trebalo bi nam 1.400 hektara. Imamo mi i uvoznih direktor FAZ-a.
Što se tiče kvaliteta, Ivanković kaže kako su maslinova ulja proizvedena u Hercegovini iz godine u godinu sve bolja.
“Naša ekstradjevičanska maslinova ulja dostigla su zavidan nivo kvaliteta i drago nam je da to i naši potrošači prepoznaju, a kao što sam rekao i ranije, kvalitet je potvrđena na našim takmičenjima, našim organoleptičkim ocjenama, Danima masline, ali i na međunarodnim takmičenjima, prije svega u Hrvatskoj, ali i šire”, kazao je Ivanković.
Prema njegovim riječima, organoleptičke ocjene maslinovog ulja u BiH radi panel za organoleptičku ocjenu koji je ušao u Službeni glasnik BiH 2017. godine.
“Naš panel svoju potvrdu doživljava na način da ulja koja ovde na ocjenjivanju dobiju određen broj bodova, samo potvrde taj broj na međunarodnim takmičenjima, što je potvrda ispravnosti rada i kvaliteta našeg panela. Mi smo prezadovoljni, ali moramo osigurati da što više naših proizvođača izlazi na međunarodne ocjene i na taj način širiti ugled proizvodnje maslina, odnosno ulja u BiH. Sljedeća priprema je vjerovatno za takmičenje u New Yorku, ali vrlo je zahtjevno pripremiti proizvođače za svjetsko takmičenje, sama prijava za ovo konkretno takmičenje u New Yorku košta 400 dolara, a to proizvođači ne mogu sami. Moramo naći načina da im pomognemo i mislim da ćemo im pomoći2, kazao je Ivanković.
Federalni agromediteranski zavod, prema njegovim riječima, prati svoje maslinare “od njive do stola”.
“Prilikom podizanja nasada oni su tu, osjećaju i dolaze u Zavod kao u svoju kuću, a mi smo tu za njih tokom analize zemljišta, pomažemo prilikom izrade projekata, prilikom izbora asortimenta, sadnje, pisanja investicionih studija, poslovnih planova i slično. Također, organizujemo i Dane masline, gdje bude promotivna izložba, odnosno organoleptička ocjena, fizikalno-hemijske analize, a prije tri godine počeli smo ispitivati ljekovita svojstva naših maslinovih ulja i uskoro bismo trebali objaviti naučni rad na tu temu. Takođe, uz veliku pomoć FAZ-a, osnovano je i Hercegovačko udruženje uljara i maslinara”,naveo je Ivanković.
Dodao je kako nema podatke koliko se godišnje izdvaja za podizanje nasada i uzgoj masline na kantonalnom i federalnom nivou, ali da je u pripremi Strategija ruralnog razvoja FBiH, gdje se za ruralni razvoj planiraju značajni iznosi.
“To se, među ostalim, odnosi i na ulaganja u višegodišnje nasade, pa je tu i maslina, vinova loza, voće, dakle ono što mi ovdje imamo biće obuhvaćeno novčanim podrškama. Do sada je nepovratni dio bio nekih 25 posto od ukupne investicije, sada to pokušavamo dignuti i vidjećemo šta će biti”,kazao je Ivanković.
Mišljenja je kako treba napraviti sistem subvencija, koji će podstaći sadnju novih maslina, kako bi se maslinarstvo u Hercegovini nastavilo razvijati.
“Zajedno s proizvođačima uporno radimo na promociji maslinovog ulja kao namirnice s najboljim nutritivnim vrijednostima i mislimo da će maslinarstvo u narednih desetak godina uspjeti doći do navedenog cilja od 1.000 hektara, a zašto ne i više”, kazao je Ivanković.
Što se tiče planova za budućnost, naglasio je kako se nada da će nakon dvije godine ponovo biti organizovani Dani masline.
“Takođe, s Vanjskotrgovinskom komorom, razgovaramo da ovaj mjeseci napravimo okrugli sto na temu ‘stanje maslinarstva/uljarstva u Hercegovini’, gdje bi doveli istaknute stručnjake iz RH zajedno s našima, a cilj je naravno, kao i uvijek, našim uljarima i maslinarima približiti nove tehnologije i znanja”, istakao je Ivanković.
(Fena)
