Ruska invazija na Ukrajinu i sankcije koje su uslijedile izazvaće posljedice na cijelu globalnu ekonomiju, pa tako i na Bosnu i Hercegovinu kojoj je Rusija relativno važno tržište, dok s Ukrajinom nema značajniju ekonomsku saradnju, ocijenio je doc. dr. Goran Ćurić, prodekan za nastavu Ekonomskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru.
“Nesporno će doći do rasta cijena različitih proizvoda, prvenstveno plina, nafte i naftnih derivata, električne energije, te prehrambenih proizvoda, posebno onih baziranih na brašnu i slično”, kazao je Ćurić u izjavi za Fenu, naglasivši pri tom kako je važno građanima ukazati da nepotrebne kupovine i gomilanja zaliha same po sebi mogu generisati rast cijena i prouzrokovati nestašice na registrovanom tržištu, što otvara prostor za špekulativne djelatnosti, rast ‘crnog tržišta’ i dodatni udar na standard, ionako relativno siromašnog stanovništva u BiH.
Ekonomski posmatrano, navodi dalje, izolacija velike zemlje, poput Rusije, izazvaće negativne posljedice na cijelu globalnu ekonomiju, pa tako i BiH, jer tržište samo teško može optimalno alocirati potrebne resurse.
Mišljenja je kako se ti negativni efekti na Balkanu neće osjetiti u istoj mjeri u svakoj zemlji. Srbija je veliki proizvođač žitarica i hrane, te ima mnogo bolju poziciju u ovoj oblasti u odnosu na BiH i druge zemlje Balkana koje u velikoj mjeri zavise o uvozu, dok je Hrvatska članica EU i može računati na pomoć Unije i evropske fondove za ublažavanje negativnih efekata sankcija i krize.
Obe zemlje, ističe, imaju i određenu vlastitu proizvodnju i preradu nafte i gasa, kojom pokrivaju dio svojih potreba.
S druge strane, otežavajuća okolnost za BiH je i politička nestabilnost unutar zemlje, nesaglasnost o budućnosti države i njenom kretanju ka EU i NATO-u pa nerijetko svoje odluke usklađujemo prema drugima ili tuđim, a ne vlastitim interesima, naglašava Ćurić koji smatra kako i u međunarodnim odnosima treba voditi računa o interesima vlastite države, njene ekonomije i standardu građana.
“Za sada nismo članica EU niti NATO-a, te se ne smijemo previše oslanjati da će nam neko nadoknaditi političke i ekonomske štete koje naše eventualne pogrešne odluke proizvedu, već treba voditi računa da izbjegnemo sve moguće negativne, a iskoristimo sve pozitivne efekte novonastalih odnosa u Evropi i svijetu”, ističe Ćurić.
Dodaje kako je politički i s aspekta geografske pozicije za BiH važno da prati EU, a s obzirom na to da nije članica Unije, slijepo praćenje onog što radi Bruxelles, može ekonomski poljuljati ionako relativno slabu ekonomiju naše zemlje, zbog čega je veoma važno da se manje zemlje, oslone mnogo više na domaću proizvodnju i svoje ekonomske resurse.
“Odricanje od ruskog tržišta znatno bi umanjilo pa i spriječilo plasman naših proizvoda na nama relativno važno tržište. Rast cijena energenata i ograničena dostupnost izazvaće negativne posljedice na cijelu domaću ekonomiju (već se osjete), a ako rat s Ukrajinom potraje duže vremena, opasnost je za BiH da će ruske kompanije i kompanije iz država koje nastave normalno poslovati s Ruskom Federacijom nadomjestiti dosadašnje tržišno učešće BiH, što bi značilo možda i trajni gubitak tog tržišta za naše proizvode i posljedice bi bile znatno negativnije”,ustvrdio je Ćurić, dodavši kako s Ukrajinom konkretno BiH nema značajniju ekonomsku saradnju.
Po njegovom mišljenju, BiH je imala pozitivne efekte, jer je ostala neutralna kada su EU i Rusija uvele međusobne sankcije, te povećala svoj izvoz na rusko tržište.
“Ako i sada ostane po strani i ne bude drugih prepreka za trgovinu, može doći do pozitivnih efekata na izvoz i na povoljniji uvoz iz Rusije2, naglašava Ćurić.
Nadalje ocjenjuje da BiH mora jačati svoju ekonomiju, kako bi što manje ovisila o uvozu za većinu svojih potreba, posebno u kontekstu prehrambenih proizvoda i sl., ali i da ne bude veoma zavisna o samo malom broju tržišta za izvoz.
Kada je u pitanju ukidanje akciza na naftu i naftne derivate, Ćurić ističe kako je to neophodno kako bi se ograničio rast cijena ovog energenta, a zatim i poskupljenja svih ostalih roba i usluga.
Uz to, smatra kako treba raditi na zamrzavanju cijena brašna i ostalih esencijalnih prehrambenih proizvoda gdje je god moguće i u periodima u kojim je to moguće provoditi.
“Tamo gdje se ustanovi da su trgovci zloupotrijebili nastalu krizu i nezakonito podizali cijene, kao u slučaju prodaje naftnih derivata, brašna, ulja, šećera, važno je oštro sankcionisati i učiniti dostupnim javnosti ko su ti trgovci, kako bi ih građani napustili u narednom periodu. Takođe, vlasti trebaju subvencionirati domaće privrednike i kompanije koje su pogođene najviše zbog rasta cijena nafte i naftnih derivata, kako bi oni mogli nastaviti svoje poslovanje, proizvodnju, pružanje usluga “, zaključio je doc. dr. Goran Ćurić.
(Fena)
