Iako se Alija Isaković nije bavio politikom, u današnjem bi vremenu našem društvu dobro došao njegov mir, razboritost i želja za dijalogom, kazala je u petak navečer u izjavi za Fenu profesorica Emina Kečo-Isaković, supruga Alije Isakovića.
Naglasila je kako osjeća tugu, ali i ponos što ga je njegovo djelo, kako navodi, u mnogo čemu nadživjelo.
“Osjećam ponos, ali u isto vrijeme i radost i tugu. Postoji moja privatna tuga kao supruge, ali jaka je i moja tuga za njim kao čovjekom koji je bio dio neke zajednice, tuga današnjeg vremena koje je ponovno haotično, kao što je nekad bilo kada nas je on i napustio” dodala je Kečo-Isaković.
Istakla je kako ne treba zaboraviti da je Alija Isaković bio pionir u mnogim književnim i književno-istorijskim trenucima, ali i da je napisao djela koja su bila od krucijalne važnosti za jedan narod i državu.
“Njegova krucijalna djela o jeziku i književnosti, ali i književno-istorijska djela danas označavaju jedan dobar putokaz s koga ne bi trebalo skretati ako želimo da nam svima zajedno bude bolje”, podvukla je supruga Alije Isakovića.
Postoje određeni pojedinci kojima je sudbina omogućila da budu lokomotive u određenim društvenim i kulturalnim procesima, smatra književnik Hadžim Hajdarević.
“Među tim važnim lokomotivama svakako je Alija Isaković, pisac, lingvist, jedan od velikih društveno-kulturnih aktivista koji je zadužio brojne generacije. Ja ga čitam kao velikog pisca i gramatičara, sjajnog putopisca, pripovjedača i važnog romanopisca”, dodaje književnik.
Pri tome ističe kako je jako važna uporna borba Alije Isakovića o jačanju svijesti o maternjem bosanskom jeziku.
“Njegov ‘Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku’, koji je izašao 1992. godine, jedna je od važnih činjenica u kulturnoj, naučnoj i novijoj istoriji Bosne. Rječnik je došao kao kruna njegovog višegodišnjeg zalaganja da se generacije koje pripadaju bosanskom jezičnom naslijeđu nekako snađu i vjeruju u vlastito bosansko jezično nasljeđe”, objasnio je on.
Hajdarević je zaključio kako je Alija Isaković čitavim svojim životom bio na tom putu i u vječitom naporu ka tome da ovdašnji čovjek ima zdrav odnos prema jeziku, ali i prema zemlji koja baštini taj jezik.
Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” u Bosni i Hercegovini Sanjin Kodrić na obilježavanju u Stocu kazao je kako je Alija Isaković bio jedan od najznačajnijih pisaca, koji je svojim djelom obilježio bošnjačku i bosanskohercegovačku književnost, ali i književnik koji je svojim sveukupnim društvenim i kulturnim radom nadišao okvire književnog.
“Sjećanje na književnika Aliju Isakovića”, događaj organizovan u povodu 90 godina od rođenja tog bh. intelektualca, održan je u Centru za kulturu Mostar u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.
Osim 90 godina od njegovog rođenja, obilježeno je i 25 godina od smrti (1997.), zatim 50 godina od prvog izdanja “Biserja muslimanske književnosti” (1972.) i 30 godina od prvog izdanja “Rječnika karakteristične leksike bosanskog jezika” (1992.), naveli su organizatori.
Alija Isaković rođen je u Bitunji kraj Stoca 1932. godine, a bio je književnik, romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, leksikograf i istoričar jezika i književnosti i smatra se utemeljiteljem moderne bosanske jezičke kulture.
(Fena)
