U parku dvorca Husum, u pokrajini Schleswig-Holstein, u Njemačkoj, nakon dvije godine pauze, ponovo su održane cvijetne svačanosti cvijeta šafrana, kada se posjetioci mogu diviti lila tepihu od 4 miliona cvjetova šafrana.
Svečanosti su se počele održavati još u 15. vijeku, kada su monasi na jednoj manjoj površini zasadili biljku šafrana. Oni su imali namjeru zasaditi šafran od kojeg su htjeli dobijati boju za njihovu odjeću.
Tokom vijekova, površina se širila sve više i više, dok nije dostigla današnje razmjere.
Šafran je poznat od davnina.
Koristio se još u Mezopotamiji prije 5000 godina, spominjan je i u Bibliji.
Šafran je simbol mudrosti i bogatstva, kako materijalnog, tako i duhovnog.
Naziv je dobio po perzijskoj riječi “za’faran”, što u prevodu doslovno znači “budi žut”.
Na glasu je kao najskuplji začin na svijetu.
Šafran (lat. Crocus sativus) se dobija od biljke iz porodice Iridacee, koja ima kratku sezonu cvata – samo tri sedmice u godini. Proces proizvodnje ovog začina je mukotrpan, pa mu se cijena po gramu kreće između 4 i 14 eura.
Šafran je izuzetno cijenjen začin koji se koristi u gotovo cijelom svijetu, a često ga nazivaju i “kraljem začina”.
Iako je najpoznatiji kao začin, zbog svoje specifične žute boje koristi se i kao prirodna boja u prehrambenoj industriji, te u medicinske svrhe.
Obično se koristi tučak šafrana, ali u medicinske svrhe mogu se koristiti i latice ove biljke.
(welt)
Z. N.
(NovaSloboda.ba)
