U mnogim afričkim zemljama ljudi žive između duboko ukorijenjenih tradicija i modernosti.
Za novu zgradu Narodne skupštine u Beninu, arhitekti su se pozvali na staru afričku tradiciju: drvo Palavera, ispod kogasu se u mnogim selima ljudi okupljali radi sjedenja i diskusije.
Benin na zapadnoafričkoj obali nije potresen vrtlozima svjetske istorije kao mnogi njegovi moćni susjedi. Ova frankofona zemlja, u protekle tri decenije, uspjela je relativno glatko da pređe sa jednopartijske socijalističke vladavine na demokratiju. U tom pogledu, Benin se dugo smatrao uzorom. Danas su na vlasti dvije stranke koje podržavaju sadašnjeg predsjednika Patricea Talona.
Zavisnost od trgovine
Ekonomski, zemlja sa svojih jedanaest miliona stanovnika zavisi od velike zapadne Nigerije. Skoro polovina poreskih prihoda Benina dolazi od carina. Luka Cotonou čini Benin tranzitnom zemljom za Niger, Burkinu Faso i Mali, i najvećim tržištem polovnih automobila u zapadnoj Africi.
Više od dvije trećine stanovništva radi u poljoprivredi, drugom stubu privrede zemlje. Benin je najveći proizvođač pamuka u zapadnoj Africi.
Demokratija i identitet
U tom kontekstu, Narodna skupština je odlučila da u glavnom gradu Porto Novo izgradi novu zgradu parlamenta. Sadašnja zgrada datira iz kolonijalnog doba i već dugo puca po šavovima.
Kéré Architecture, projektni biro iz Berlina, je dobio zadatak da dizajnira novu nacionalnu skupštinu koja će kombinovati demokratske vrijednosti i kulturni identitet. Svojim dizajnom, arhitekte preuzimaju afričku tradiciju koja još uvijek postoji, posebno u ravnici: dizajn je inspirisan palaver stablom, pod kojim se seljani sastaju da donose odluke.
Prema arhitektima u opisu projekta, drvo Palaver je bezvremenski simbol koji “svjedoči o prethodnim generacijama i podstiče poštovanje veličanstvenih sila prirode”.
Deblo formira unutrašnje dvorište, sa kancelarijama u kruni
Nova Narodna skupština biće smještena u velikom javnom parku, koji će ubuduće služiti kao prostor za rekreaciju stanovnika prijestolnice.
Projekat zauzima površinu od 35.000 kvadratnih metara. U prizemlju se nalazi skupštinska sala, šest konferencijskih sala i restoran. Spektakularan plafon s dinamičnim strukturama koje podsjećaju na lukove stabla nadvija se nad dvoranom. U njegovoj kruni su kancelarije i sale za događaje. Stablo, takođe, tvori i unutrašnje dvorište koje prirodno ventilira susjedne prostorije i propušta indirektno svjetlo. Viseća fasada stvara zaštitu od jakog sunčevog svjetla. Na gornjem spratu, krovna terasa pruža širok pogled na grad i lagunu u daljini.
Građevinski radovi bi trebali bi da budu završeni za dvije godine.
Za kompletnu gradnju je predviđeno skoro 40 miliona eura.
Objekat je prijektovao arhitekt Francis Kere, rođen u Burkina Faso, koji godinama živi u Berlinu. Za njegov konceptualni rad , koji obuhvata škole, klinike, li Operno naselje kod Quagadougou, nagrađen je renomiranom nagradom Pritzker-Preis za arhitekturu.
Pošto on tako svježe i moderno interpretira afričku tradiciju, to mu je donijelo do sada najveći posao. Njegova metaforična gradnja zgrade Parlamenta, je ujedno i jedan akt dekolonizacije.
Riječ “palavra” na portugalskom znači riječ, ali ujedno i odobrenje nekome da govori. Kolonizatori su je nekada donijeli sa sobom, gdje je vrlo brzo postala pozitivna konotacija trgovačke maksime.
A objašnjenje o drvetu ispod kojeg se raspravljalo, vrednovano je tek u engleskom i njemačkom jezik.
(welt)
Z. N.
(NovaSloboda.ba)
