Što je starija naša Mliječna staza, postaje sve je deblja, kaže fizičar Ting Li sa Univerziteta u Torontu.
Time aludira na tokove zvijezda u kosmičkom susjedstvu naše matične galaksije. One su pod uticajem njene gravitacije i vremenom će ih Mliječna staza apsorbirati. Te zvijezde dolaze iz zvjezdanih jata ili isjeckanih minigalaksija.
Istraživački tim, koji je predvodio Li, napravio je mapu ovih zvijezda letjelica sa četverometarskim anglo-australskim teleskopom u Australiji i, takođe, izmjerio brzine pojedinačnih zvijezda.
Na slici su ovi tokovi zvijezda umjetnički precrtani i prikazani u boji.
„Naša studija daje uvid u ponašanje Mliječne staze u procesu hranjenja“, šali se Li, „jer pokazuje kakve zvijezde jede“.
Iz podataka objavljenih u „The Astrophysical Journalu“, istraživači se nadaju da će steći važne uvide u tamne materije koje okružuje našu matičnu galaksiju, te da bismo mogli da dobijemo njihovu prostornu distribuciju. Kretanje zvijezda u mlazovima, koje je vidljivo u teleskopu, takođe je pod uticajem nevidljive tamne materije.
Uz temu:
Mliječna staza je kod nas poznata po nazivima: Mliječni put, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna. To je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sistem, u kome je Zemlja samo jedna od planeta. Noću je na nebu vidimo kao svijetli trag. Galileo Galilei je 1609. godine teleskopom ustanovio da je taj trag sastavljen od velikog broja zvijezda.
Mliječna staza je prevod je latinskog imena Via Lactea, dok je korijen riječi galaktika izveden iz grčke riječi galaxia – gala, galactos, što znači mlijeko, jer je, prema grčkoj mitologiji, Mliječna staza nastala kada se po nebu izlilo mlijeko iz prsiju božice Here, dok je dojila Herakla.
(welt)
Z. N.
(NovaSloboda.ba)
