Hrvatska Documenta i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek u ponedjeljak su predstavili izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine 2020. i 2021. istakavši kako je 70 posto krivičnih postupaka protiv pripadnika srpskih paravojnih jedinica i JNA provedeno u njihovoj odsutnosti.
Trend suđenja u odsutnosti u predmetima ratnih zločina i dalje je dominantan. Zabilježen je isključivo u krivičnim postupcima koji se provode protiv pripadnika srpskih paravojnih jedinica i JNA. U izvještajnom periodu, na nivou četiri nadležna suda, 41 od 59 ili 70 posto krivičnih postupaka provedeno je protiv nedostupnih optuženika, rekla je Vesna Teršelič iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.
Izvijestila je da su tokom 2020./2021. pred četiri nadležna županijska suda pratili krivične postupke u 59 predmeta – od kojih je 44 bilo u 2020. godini. Od ukupnog broja praćenih postupakam 40 (91 posto) ih je bilo protiv pripadnika srpskih paravojnih jedinica i JNA, dok je tokom 2021. godine bilo 38 (90 posto) takvih postupaka.
U isto vrijeme, po četiri krivična postupka vodila su se protiv pripadnika hrvatskih jedinica i HVO-a – postupci protiv Branimira Glavaša, za zločine u Lori i u Kulinama, javlja Hina.
Ukupno, krivični postupci provodili su se protiv 174 optuženika – 77 optuženika suđeno je tokom 2020. godine, od čega su 63 osobe pripadnici srpskih paravojnih jedinica/JNA, dok su tokom 2021. godine postupci vođeni protiv 101 optuženika, od čega protiv 88 pripadnika srpskih paravojnih jedinica/JNA.
Ocijenivši da suđenja za ratne zločine viši nisu prioritet hrvatskog pravosuđa nakon što je Hrvatska postala članicom EU-a, Teršelič je zaključila kako se interes javnosti smanjio i jer se većina postupaka vodi u odsutnosti optuženika.
“Suđenja u odsutnosti vrlo su teško prihvatljiva. jer osuđeni u odsutnosti mogu pokrenuti obnovu postupaka”, kazala je Teršelič, ocijenivši suđenja za ratne zločine “sporim približavanjem pravdi”.
Veselinka Kastratović iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek upozorila je na slabosti i nedovoljnu saradnju regionalnih pravosuđa u procesuiranju ratnih zločina.
“Najviše smeta što postoji niz potpisanih sporazuma i konvencija o saradnji pravosuđa u regiji, a te saradnje nema”, kaže Kastratović.
Upozorila je da brojni svjedoci zločina od prije gotovo 30 godina nemaju želje ni volje svjedočiti, kao i na još brojne nerazjašnjene okolnosti ubistva načelnika osječke policije Josipa Reihl Kira 1991. godine.
“Procesuiran je njegov ubica, ali ko stoji iza ubistva Reihl Kira i imamo li se uoppte snage suočiti sa ‘svojim’ zločinima”, poručila je Kastratović.
(Fena)
