Katolici slave praznik Velike Gospe ili Uznesenja Blažene Djevice Marije

Katolički vjernici danas proslavljaju praznik Velike Gospe, odnosno svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije

Velika Gospa je praznik kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija po završetku svoga zemaljskog života dušom i tijelom uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Hristom.

To je, kako vjeruju katolici, završnica njenog Bogu predatog života, vrhunac i cilj kome je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. novembra 1950. godine papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo hrišćanstvo.

Na praznik Velike Gospe, vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Evropi i Južnoj Americi.

U Bosni i Hercegovini praznik Velike Gospe posebno se slavi u Međugorju, Širokom Brijegu, Posušju, Komušini, Kreševu, Tolisi, Trebinju, Stupu, Uskoplju, Jajcu, Sanskom Mostu, Gracu, Nevesinju, Prisoju, Seonici, Dračevu, Šćitu.

Majku Božju, Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Starog i Novog zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije – kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili – nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.

(Fena)