Nakon pandemije, vazduhoplovna industrija u svijetu suočava se s novim problemom, a to je nedostatak stručnog kadra. Ovaj problem sve je izraženiji i u Bosni i Hercegovini, a direktor Agencije za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju (BHANSA) Davorin Primorac kaže kako je posebno važno osigurati dovoljan broj kontrolora leta, koji se sve češće odlučuju prihvatati pozive za bolje plaćena radna mjesta u Kataru i drugim bogatim državama.
“Pružaoci usluga u vazdušnom saobraćaju su duži niz godina suočeni s hroničnim nedostatkom kontrolora vazdušnog saobraćaja i zbog toga generišu značajna kašnjenja. Stoga je cijena rada kontrolora vazdušnog saobraćaja visoka i njihove plate u državama zapadne Europe i Bliskog istoka prelaze 12.000 eura mjesečno. Pored toga, dosta pružalaca usluga imaju stalno otvorene konkurse za kontrolore vazdušnog saobraćaja, jer nisu u mogućnosti blagovremeno školovati dovoljan broj kontrolora za svoje potrebe. Migracije su čak i u ovoj, iznimno regulisanoj struci, postale svakodnevnica, a tome i sami po prvi puta svjedočimo”, upozorava Primorac.
BHANSA danas ima veliki broj visoko kvalifikovanog i usko specijalizovanog osoblja, u koje su uložena ogromna sredstva da bi dostigli i održali visoke zahtijevane standarde.
“Trenutno imamo 143 kontrolora vazdušnog saobraćaja, od kojih je 70 oblasnih te 73 prilaznih/aerodromskih kontrolora. Naši oblasni kontrolori rade u zahtjevnom i složenom vazdušnom prostoru gdje su, primjera radi, 9.7. tekuće godine osigurali usluge preleta za 1.700 letova. Sa takvim kompetencijama i referencama su atraktivni na međunarodnom tržištu rada, tako da već imamo situaciju da je 10 oblasnih kontrolora predalo prijave za rad u Kataru, koji svoju oblasnu kontrolu uspostavlja ove godine, za platu od 16.000 američkih dolara, a nešto manji broj je zainteresovanih i za Njemačku”,, ističe Primorac.
Pored oblasnih kontrolora vazdušnog saobraćaja, BiH ima i brojno tržištu zanimljivo tehničko i pomoćno osoblje. BHANSA je već bila suočena s ovim izazovima, ali su do sada to bili pojedinačni slučajevi odlaska.
Primorac kaže da je BHANSA na vrijeme prepoznala ove probleme koje planira prevladati vlastitim školovanjem potrebnih kadrova, o čemu je informisala i državno ministarstvo saobraćaja i veza.
“Kako bi blagovremeno odgovorila na nadolazeće izazove, BHANSA u kratkoročnim planovima ima školovanje kontrolora vazdušnog saobraćaja i unaprjeđenje usluga. Naši srednjoročni i dugoročni ciljevi podrazumijevaju završetak uspostavljanja centra za školovanje kontrolora vazdušnog saobraćaja, koji će u konačnici biti certifikovan za školovanje kontrolora od faze selekcije do konačne dozvole. To će nam omogućiti da svaku sljedeću generaciju kontrolora letenja školujemo vlastitim resursima i u potpunosti unutar BiH, odnosno BHANSA-e. Na ovaj način ćemo se aktivno nositi sa problemom deficita kadra u našem sektoru i školovati kontrolore ne samo za vlastite potrebe, već i za strane pružaoce usluga vazdušne navigacije. Ubuduće, dakle, nećemo zavisiti o drugima i biti prinuđeni potpisivati sporazume sa drugim zemljama da pružaju usluge u našem vazdušnom prostoru, jer mi sami nismo sposobni”, ističe Primorac.
On podsjeća da je upravo nedostatak stručno obučenog osoblja i nepostojanje kontrolora vazdušnog saobraćaja bio glavni razlog zašto je BiH toliko dugo čekala da samostalno krene sa pružanjem usluga u ovoj oblasti.
(Fena)
