Iz podvodnog svijeta: Život prestaje, ostaje i oporavlja se

Globalno zagrijavanje utiče na Veliki koralni greben (Great Barrier Reef). Ali, zahvaljujući brzo rastućim koraljima Acropora, svjetska prirodna baština se oporavlja brže nego što se očekivalo, izvještavaju istraživači s Australijskog instituta za istraživanje mora: veliki dijelovi australskog grebena pokazuju najveći rast koralja u posljednjih 36 godina.

Adieu, morska kravo!

Ona je služila kao inspiracija za mitove o morskim sirenama – a njene crne peraje stvarno podsjećaju na ova poznata mitska stvorenja.

Riječ o Dugong morskoj kravi (Digon dugon), koja se naziva i Karipski lamantin, ili čak i “morska svinja”.

Izgleda da je morska krava u Kini već otišla iu istoriju: Prema jednoj studiji objavljenoj u stručnom časopisu “Royal Society Open Science”, samo su trojica anketiranih ribara potvrdili da su je vidjeli u posljednjih pet godina.. U verifikovanim vodenim posmatranjima, ne spominje se već pune 23 godine.

Naučnici su na osnovu toga povukli jedinu moguću tužnu konsekvencu, da je Dugong u Kini postala izumrla vrsta. Brzi nestanak Dugong populacije označen je kao “potresno otriježnjujuće podsjećanje” na to, da je izumiranje neke vrste potpuno moguće i prije preduzimanja efikasnih mjera očuvanja vrste.

Život Dugonga na obalama pred tropskim i subtropskim zemljama od Afrike do Južnog Pacifika, uz istorijsku  evidenciju Dugonga u Kini, svoj vrhunac je dostigao oko 1960. godine, i opadao je vrlo brzo od 1975. godine na ovamo.

Ljigavi duhovi okeana

Prelijepe su, nemaju srce, mozak, krv i uprkos svemu, prkosile su svim katastrofama sa neuporedivom elegancijom već 600 miliona godina: meduze!

Postoji oko 9.000 vrsta ovakvih vladara mora. Neki su samo milimetarski mali žele patuljci, drugi pravi gnjecavi divovi.

Ova stvorenja su pravo čudo prirode. Biolog Lucas Brotz (51) sa Univerziteta Britanske Kolumbije u Vankuveru: „Neke vrste poput Turritopsis nutricula su besmrtne. Ako se meduza ne pojede niti ispere na obalu, može živjeti vječno”.

Pored morskih kornjača, njihovi prirodni grabljivci uskoro bi mogli postati i ljudi.

Meduze se često jedu u Aziji. U Evropi se još nisu našile na tanjiru. Ali, ovo bi se uskoro moglo promijeniti. U morima se prekomjerno izlovljavaju ribe, a istraživači istražuju mogu li se, i kako, meduze koristiti kao alternativna hrana.

Supermoći nasmijanog vodozemca

Aksolotl, amfibija (Ambystoma mexicanum) ne impresionira samo svojim simpatičnim izgledom.

Vodozemac je u stanju da regeneriše povrijeđene ili izgubljene dijelove tijela. Na primjer, odrezana noga “jednostavno” izraste natrag.

Studija koju su objavili bečki istraživači u časopisu Science sada pokazuje da aksolotli mogu čak popraviti i povrijeđene dijelove mozga. Osam nedelja nakon povrede prednjeg mozga, koji je, takođe, odgovoran za obradu mirisa, sve izgubljene nervne ćelije su nadoknađene. Djelomično su ponovo uspostavili svoje stare veze sa susjednim stanicama, objašnjava koautorka Katharina Lust iz Bečkog istraživačkog instituta za molekularnu patologiju. Naučnici su mapirali tipove ćelija u prednjem mozgu aksolotla i okarakterisali one ćelije koje ovoj životinji daju izvanrednu sposobnost regeneracije neurona. Budući da su naučnici veoma oprezni kada daju svoje izjave, Lust za sada stavlja uzbudljiv rezultat istraživanja u perspektivu: “Još ne znamo da li će obnovljena neuronska mreža zaista raditi kao prije”.

(stern)

Z. N.

(NovaSloboda.ba)