Elvedin Nezirović za knjigu “Ono o čemu se ne može govoriti” dobitnik je regionalne književne nagrade “Predrag Matvejević” za 2022. godinu.
U užem izboru za nagradu. osim Nezirovića. bili su i Saša Guberinić (Republika Srbija), Đorđe Matić (Hrvatska) i Boris Kastel (Crna Gora). Knjige je ocjenjivala stručna komisija u sastavu Suzana Matvejević, Darija Žilić i Andrea Grgić.
“Premda su na konkurs pristigle dobre i odlične knjige iz Hrvatske i tzv. regije, nakon čitanja romana ‘Ono o čemu se ne može govoriti’, žiri nije imao nikakvu nedoumicu. Roman ‘Ono o čemu se ne može govoriti’ izabran je za najbolje književno djelo, a pisac iz Mostara Elvedin Nezirović pobjednik je ovogodišnjeg konkursa za nagradu Predrag Matvejević – kazala je za Fenu članica žirija književnica i književna kritičarka Darija Žilić.
U obrazloženju žirija nagrade „Predrag Matvejević” navodi se da je riječ o romanu u kome pisac, kroz naraciju o vlastitoj porodici, ispisuje i vrijeme, istoriju, sadašnjost koji se povezuju i prelamaju tvoreći snažan roman o ratu, poratnom periodu, roman o porodici, o majci kao važnoj figuri, očuhu koji mu spašava život, ukratko roman koji će odlično prikazati generaciju koja je u ratu provela mladost, da bi potom u vremenu koje slijedi, izgubila svoje mjesto, uočila se sa poznatim, a zapravo nepoznatim mjestom vlastitog odrastanja. Posebno je živopisno opisan nekadašnji Mostar, njegove ulice, avenije, život, u kontrastu s današnjom slikom podijeljenog grada u kome se glavni junak i narator osjeća kao stranac.
Nezirovićev roman je ona vrsta književnosti koja se stvarnosti suprostavlja na način da je ogoljuje kroz prikaz proživljenog iskustva, a to i jest bio autorov cilj. Da piše o onome o čemu je teško govoriti, o prešućenom, o tijelu u koje se upisuje istorija, o osjećanju krivice, o emocijama, samoći, o samospoznaji, unutrašnjem egzilu, o onome što je nemoguće potisnuti u svijetu u kome živimo. Svijetu koji postaje sve više netrpeljiv, pun mržnje, podjela, kome treba baš takva književnost, beskompromisna, ona koja ne bježi od etike, od stava, već se hrabro suprostavlja okrutnosti i bezočnosti. Jer, svi oni kojima je pripadanje naciji iznad zločina počinjenog u ime te nacije, osuđivaće i knjige i autore koji se tome opiru i koji se ne boje prijetnji dok propagiraju humanizam, bez ideologija, kao što je to činio Predrag Matvejević. I zapravo, Elvedin Nezirović je i po tome baš pravi sljednik Matvejevićevog djela, svojim vrhunskim književnim radom i časnim, javnim angažmanom za mir, zapisano je u obrazloženju nagrade .
Elvedin Nezirović objavio je više zapaženih zbirki pjesama, priča, eseja, tekstova i kolumni, te nekoliko romana “Boja zemlje” (2016.), “Ništa lakše od umiranja” (2019.) za koji je dobio Nagradu “Stevan Sremac”. Roman “Ono o čemu se NIN-ovu nagradu,
Nagradu “Predrag Matvejević” pokrenuli su prošle godine Portal Radio Gornji grad (Gornjogradski književni festival), Suzana Matvejević i Kulturno informativni centar u Zagrebu, u saradnji s Manjinskim društvom pisaca u Hrvatskoj,
Prvi dobitnik nagrade bio je Borče Panov iz Makedonije.
Nagrada se dodjeljuje za književno djelo bez obzira na žanr – književne eseje, pripovijetke, poeziju, romane ili hibridne forme koje, uz neupitan književni kvalitet, na određeni način odražava vrijednosti uključivosti, otvorenog društva, ravnopravnosti i istinske slobode govora, te uopšte humanističke vrijednosti koje je Predrag Matvejević zastupao.
Dodjeljuje se u vidu plakete, te skulpture “Matvejević”, rad kipara Mrđana Bajića iz Beograda. Nagrada će biti dodijeljena 7. oktobra (na Matvejevićev rođendan).
(Fena)