ZNučna monografija “Stari mostovi i utvrde Mostara” autora Ante Miloševića i Željka Pekovića predstavljena je sinoć u Galeriji “Gabrijel” Kamernog teatra 55 u Sarajevu u organizaciji Središnje uprave HKD Napredak i HKD Napredak Glavna podružnica Mostar.
Na početku predstavljanja, u ime organizatora obratio se pocpredsjednik Središnje Uprave HKD Napredak Miroslav Landeka, koji je, uz pozdravne riječi, zahvalio autorima i predstavljačima, te istakao kako je Napretku čast biti organizator predstavljanja jedne ovakve vrijedne monografije.
“Takođe, ovim predstavljanjem pravimo i još jedan ljudski, prijateljski i komunikacijski most između Sarajeva, Zagreba, Mostara i Splita, te kako će se nakon ovog predstavljanja napraviti još neki drugi mostovi koji će nas povezivati u budućnosti”, naglasio je.
Jedan od autora prof. dr. Željko Peković u svom je obraćanju naglasio je kako je u knjizi sadržana istorija Mostara i lokaliteta Starog mosta u Mostaru.
“Gradeći most, mi smo arheološki istražili lokalitet, napravili smo rekonstrukcije svih faza lokaliteta od njegovog nastanka pa sve do današnjeg dana. U knjizi smo, isto tako, prikazali faze gradnje mosta i one zanatske, tehničke stvari koje su se tamo napravile”, kazao je Peković.
Govorio je i o posebnosti Starog mosta u Mostaru, te kazao kako se u knjizi mogu naći i mostovi većeg raspona, i rimski i mnogi drugi, ali da ovaj ima najtanji luk.
“Lukovi mostova tog raspona imaju metar i sedamdeset pet, metar i devedeset debljinu luka, a mostarski svega 72 centimetra. On je i tehnički vrlo zanimljiv, jer je izveden armiranjem. On je trajao 500 godina i trajao bi još sigurno 500 onakav kakav je bio napravljen”, ocijenio je Peković.
Prof. emeritus Mladen Ančić govorio je o važnosti arheoloških slojeva otkrivenih prilikom obnove Hajrudinova mosta, a čime je nedvosmisleno potvrđen predosmanski urbanitet Mostara. To dodatno potkrjepljuje i činjenica postojanja Franjevačkog samostana, koji su se u srednjem vijeku uvijek osnivali u urbanim sredinama.
Prema njegovom mišljenju, u smislu šireg društvenog značenja, autorski poduhvat Ante Miloševića i Željka Pekovića stavlja u istu ravan i dobija istu važnost kao i pothvat fizičke obnove samog mosta, jer kao što je fizička obnova objekta vratila prepoznatljivi lik grada, tako je djelo autorskog dvojca otvorila pogled na najdublje slojeve istorije toga grada o kojima se do sada ništa nije znalo.
U svom govoru prof. dr. Danijel Džino posebno je naglasio važnost ove knjige koja donosi najnovija saznanja o životu prije dolaska Osmanlija na prostoru Mostara, koja su provedena arheološkim istraživanjima prilikom obnove Starog mosta u Mostaru, koji srušen tokom rata u Bosni i Hercegovini 1993. godine.
“Postignuti rezultati prezentirani u knjizi imati dalekosežne posljedice za širu istorija prostora jadranskog zaleđa, istorija srednjovjekovnih Huma i Hercegovine, ali i lokalnu istoriju prostora Mostarskog polja koja je sada dobila potpuno novu, srednjovjekovnu dimenziju. Uz otkrivanje do sada nepoznate prošlosti, autori su uspjeli rekonstruisati istorijska događanja oko gradnje Hajrudinovog mosta, kao i procese i tehnologije kojima je ovo graditeljsko remek – djelo ostvareno”, rekao je profesor Džino.
Dr. sc. Ivan Basić u svom izlaganju je govorio o nastanku i istorijskom razvoju Starog mosta i naseljenog područja oko njega.
“Kao i svi izvanserijski spomenici tako je i mostarski most projiciran u rimsko doba. Takvi spomenici ne izgledaju kao da ih je načinio jedan prolazan, smrtan čovjek od krvi i mesa u nekom konkretnom istorijskom trenutku, nego radije kao da su im autori svi ljudi. Ne čovjek, nego čovječanstvo”, naglasio je profesor Basić, saopštili su organizatori.
(Fena)
