Na bankovne račune stanovnike Republike Hrvatske iz inostranstva je uplaćeno čak 5,1 milijarda eura, piše u uskršnjem trobroju Jutarnji list, navodeći da je priljev novca skočio 20 posto, najviše zbog povećanja dohotka onih koji rade za nekog stranog poslodavca, a žive u Hrvatskoj.
Iznos novca koji bližnjima šalju iseljenici iz inostranstva i naknade hrvatskih radnika zaposlenih u stranim kompanijama lani je dostigao 5,1 milijardu eura, što znači da su u odnosu na prethodnu godinu “lične doznake” uvećane za 880 miliona eura ili 20,6 posto.
Pri tom su najviše porasle “naknade zaposlenima”, dohoci koji se, primjera radi, odnose na pomorce, one koji dnevno putuju na posao u susjednu zemlju, te ostale privremene radnike u inostranstvu.
U prošloj godini, pokazuju podaci HNB-a, uvećane su za 23,8 posto, na 2,7 milijardi eura. Istovremeno su “lični transferi” iseljenika iz tradicionalnih odredišta hrvatskih emigranata, kao što su Njemačka, Švicarska, SAD i Italija rasli za 17,1 posto, na 2,4 milijarde eura.
Tako snažan rast priljeva novca iz inostranstva na račune građana, prema objašnjenju HNB-a, ne odstupa značajnije od trendova proteklih godina, “posebno uzmu li se u obzir inflatorna kretanja u zemlji i inostranstvu”.
Ipak, prije se očekivalo da će sa slabljenjem emigracionog talasa kopnjeti i inostrane uplate, ali to se, očito, nije dogodilo. Kao jedno od mogućih objašnjenja može se čuti da je i dalje dobro stanje na tržištu rada u zemljama u koje su emigranti odlazili.
Primjera radi, da su zaposleni i u deficitarnim zanimanjima, te da su u uslovima rastuće inflacije uspjeli dogovoriti veće povišice. Brojke ujedno upućuju da sve više Hrvata odlazi raditi u susjedne zemlje.
Slovenija je, primjera radi, nedavno objavila da je krajem prošle godine imala više od 12.800 stranih prekograničnih radnih migranata, dva i po puta više nego godinu prije, a najviše ih je bilo iz Hrvatske, prenosi Hina pisanje Jutarnjeg lista.
(Fena)
