Mirna izborna kampanja u Crnoj Gori za nedeljne parlamentarne izbore zahuktala se ove sedmice nakon što je južnokorejski “kralj kriptovaluta” Do Kwon iz pritvora u Crnoj Gori poslao pismo u kome govori o navodnoj poslovnoj vezi s čelnikom Pokreta Evropa sad Milojkom Spajićem, koga mnogi vide kao budućeg crnogorskog premijera.
Do Kwon, koga traže SAD i Južna Koreja zbog prevare na tržištu kriptovaluta vrijedne 40 milijardi dolara, u pismu je inkriminisao Spajića, tvrdeći da je, navodno, na njegov poziv stigao u Crnu Goru.
Nakon toga premijer Dritan Abazović u srijedu je sazvao Vijeće za nacionalnu bezbjednost, nakon čega je saopptio da se u pismu navodi da je kriptozajednica plaćala, odnosno pomagala određene političke subjekte, prenosi Hina.
“U laptopu postoje dokazi o finansiranju kampanje. Iznos nije zanemariv. U laptopu su i dokazi o zajedničkom poslovanju Spajića i Do Kwona. Možda je to legalno poslovanje s jednim od najtraženijih bjegunaca, ali to je predmet istrage”, rekao je Abazović, podsjećajući da se tri laptopa i pet mobitela Do Kwona nalaze kod sudije istrage.
Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, nakon sjednice Vijeća, rekao je da crnogorska policija ima informaciju da su se Spajić i Do Kwon sastajali u Beogradu.
Do Kwon je krajem marta uhićen na podgoričkom aerodromu u privatnom avionu, koji je trebalo poletjeti u Dubai. Od tada se nalazi u pritvoru u Crnoj Gori zbog optužbe za falsifikovanje, ali ga čeka i ekstradicijski postupak, jer su njegovo izručenje tražile SAD i Južna Koreja.
Spajić: Sprema mi se hapšenje
Čelnik Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić u četvrtak je na Twitteru objavio kako mu crnogorska tajna služba, zajedno s političkim protivnicima, sprema hapšenje uoči izbornog dana. Pozvao je i nadležne državne organe da ispitaju slučaj. Spajić, međutim, nije javno pojasnio svoje poslovne ili lične odnose s Do Kwonom.
“Doznajem da kreatori namještene afere pokušavaju na sve načine izvršiti montirano privođenje s pretresom stana, da bi od toga napravili novu medijsku senzaciju. Odgovorni i savjesni ljudi u sistemu to blokiraju”, napisao je Spajić.
On je ranije pozvao tužilaštvo da sve ispita, navodeći da je spreman odgovarati “i do kraja života ukoliko je bilo što nelegalno uradio”. U njegovoj biografiji, inače, stoji da je radio za bankarsku grupaciju Goldman Sachs kao investicijski bankar, te da je bio partner u jednoj investicijskoj firmiu Singapuru.
Spajićev PES biće, prema predviđanjima, glavni oslonac nove vlade, a istraživanja javnog mnjenja pokazuju da bi mogli imati podršku oko 30 posto birača.
Pokret Evropa sad nastao je iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, a čelnici su joj nekadašnji ministri u toj vladi Milojko Spajić i Jakov Milatović. Ta vlada tada je formirana pod jakim uticajem Srpske pravoslavne crkve, a predvodio ju je bivši premijer Zdravko Krivokapić.
Spajić i Milatović su podršku građana zavrijedili nakon što su početkom 2022. godine, uoči pada vlada u kojoj su bili, uspjeli minimalnu platu u Crnoj Gori povećati sa 220 na 450 eura.
Na krilima te podrške, Jakov Milatović početkom aprila izabran je za predsjednika Crne Gore, a u drugom krugu predsjedničkih izbora porazio je dotadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića sa 60 posto osvojenih glasova.
Na izborima 15 listi
Inače, na vanrednim parlamentarnim izborima nastupiće 15 političkih stranaka i koalicija. Pored Pokreta Evropa sad, koji bi trebao dobiti podršku trećine birača, projekcije govore da bi Demokratska partija socijalista, koju prvi puta na izborima ne predvodi Milo Đukanović, koji se nakon poraza na predsjedničkim izborima povukao s mjesta čelnika stranke, trebala osvojiti oko 20 posto glasova birača.
Aktuelni premijer Dritan Abazović i njegova Ujedinjena Reformska akcija nastupaju u koaliciji s Demokratskom Crnom Gorom Alekse Bečića i njima se predviđa osvajanje između 10 i 15 posto glasova. Interesantno je da da su Bečić i Abazović, “zakopali ratne sjekire” uoči izbora, nakon što je Abazovićeva vlada u avgustu prošle godine izgubila povjerenje u parlamentu upravo zahvaljujući glasovima poslanika Bečićeve Demokratske Crne Gore.
Prosrpski i proruski Demokratski front uoči izbora prestao je postojati kao koalicija političkih stranaka, jer je Pokret za promjene Nebojše Medojevića izašao iz te koalicije. Ostale članice, Nova srpska demokratija, četničkog vojvode Andrije Mandića i Demokratska narodna partija Milana Kneževića nastupaju zajedno i predviđa se da će imati između 10 i 15 posto podrške, dok se Medojević PZP bori kako bi prešla cenzus.
Vanredne parlamentarne izbore u nedelju pratiće nekoliko stotina domaćih posmatrača CEMI-ja i CDT-a i međunarodna misija OSCE-a.
Pravo glasa imaće oko 550 hiljada birača. Izborna šutnja počeće u petak u ponoć.
(Fena)
