Čips umjesto koščica
Ne izgledaju kao u “U potrazi za Nemom”, ali nema veze, ipak je uzbudljivo!
Dvije djevojčice se dive robotskim ribama koje kruže. Kada su posjetili centar za obuku umjetne inteligencije (AI) u Handanu, učenicima i njihovim kolegama iz razreda su ponuđene još fascinantnije stvari, poput solarnog automobila, a njima je bilo dozvoljeno da sami upravljaju dronom.
Kako se AI može razumno i bezbjedno koristiti u školama i na obuci? O tome razmišljaju i stručnjaci iz UNESCO-a, koji žele da predstave okvirne uslove za to, tokom Sedmice digitalnog učenja u Parizu u septembru.
Veselo i šareno
U Berlinu se uvijek nešto dešava, ali glavni grad je proteklog vikenda bio posebno šaren. Barem u Kreuzbergu, gde se karneval kultura provlačio ulicama, a gledalo ga oko pola miliona ljudi.
U protekle tri godine, veliki događaj, kao i mnogi drugi, morao je da napravi pauzu zbog Corone.
Sada, za 25. godišnjicu, svi su se vratili, hodači na štulama, reggae umjetnici, plesači sambe, ukupno oko 2500 učesnika.
Oni se zalažu za različitost i suživot kultura. Jer, na kraju krajeva, Berlin ima građane iz oko 170 nacija, i svi zajedno žive, rade, zabavljaju se i vesele.
Za manje štete
Jednostavno, neotrovno i kako se čini vrlo efikasno: Prskanje žitnih polja mješavinom od ulja pšeničnih klica može štetu na žitnim poljima itekako redukovati.
Na opitnim površinama gubitak se smanjio za 63 posto, kada su naučnici rastopinu ulja poprskali između sjetve i klijanja žita. A ako je polje poprskano nekoliko dana prije sjetve, gubici su smanjeni čak za 74 posto. Očigledno. ovaj miris sprječava glodare da uđu u trag sjemenkama, izvjestio je tim oko Finn Barkera i Petera Banksa sa Univerziteta u Sydneyu
Glodari su svake godine odgovorni za gubitak 70 miliona tona žitarica, napisala je grupa u stručnom öasopisu “Nature Sustainability” Do sada su u ovu svrhu korišteni pesticidi i mamac, sa ograničenim uspjehom i vrlo su štetni za okolinu. Kao alternativu naučnici predlažu ulje, koje nastaje prilikom mljevenja žitarica, i koje je vrlo povoljno. S njim se može postići uspjeh čak i pri invaziji miševa, jer se sa mirisom sjemena miševima otežava da pronađu sjemenke žitarice.
Miševi se uzdaju u njihov izvanredan osjećaj mirisa, i tragaju za sjemenkama, odložu klas, bacaju sjemenke na tlo i tamo ih kupe. A ako se miris sjemenki nalazi posvuda, oni jednostavno odlaze dalje. Naučnici su ovo testirali na jednom pokusnom polju površine od 27 hektara, i najezdom od najmanje 300 miševa po jednom hektaru žitnog polja.
(stern)
Z. N.
(NovaSloboda.ba)
