Obrazovanje jednoglasno osuđuje nasilje i spremno je uhvatiti se u koštac s ovim problemom, ali u njegovo rješavanje trebaju se uključiti i druge institucije, poručila je u petak u Mostaru federalna ministrica obrazovanja i znanosti Jasna Duraković nakon sastanka s predstavnicima kantonalnih ministarstava obrazovanja, na kome je doneseno niz zaključaka i preporuka o preduzimanju konkretnih aktivnosti na prevenciji nasilja nad djecom i među djecom u vaspitno-obrazovnim ustanovama.
Ministrica Duraković pojasnila je kako je doneseno 11 konkretnih preporuka, koja će se naći i na sljedećoj sjednici Vlade FBiH, napomenuvši da obrazovanje ne može samo riješiti problem nasilja, niti je jedino odgovorni krivac, ni odgovorna uloga.
“Dakle, svi resori moraju biti uključeni i samo zajedno možemo učiniti dobre stvari i iznjedriti pozivne promjene”, ocijenila je ministrica.
Kako je kazala, jedna od donesenih preporuka je u što kraćem roku organiziovati Koordinaciju ministara obrazovanja i znanosti u FBiH, kontinuirano održavati zajedničke sjednice, da bi se pravovremeno razmjenjivale informacije o bezbjedonosnoj situaciji u vaspitno-obrazovnim ustanovama, preduzimale konkretne aktivnosti i ujednačavao pristup zaštiti djece u FBiH.
Potom predložiti Vladi FBiH da se preraspodjelom osigura interresorno finansiranje u prevenciji i sprječavanju nasilja u obrazovnim institucijama, kroz programe nenasilnog ponašanja.
Takođe, izvršiti analizu kapacitiranosti pedagoško-psiholoških službi u vaspitno-obrazovnim ustanovama u FBiH, te na nivou FBiH hitno formirati Interresorni stručni tim koji će pripremiti okvirni plan prevencije vršnjačkog nasilja i nasilja u vaspitno-obrazovnim institucijama.
Ministrica je rekla kako je jedna od preporuka i osnaživanje nastavnika koji bi trebali biti obučeni kako prepoznati znakove neprihvatljivog ponašanja, upravljati konfliktnim situacijama i uspostaviti pozitivnu kulturu učenja.
Po njenim riječima, potrebno je inicirati da se u kurikulume za sve nivoe obrazovanja, koji su bazirani na ishodima učenja, integrišu sadržaji iz oblasti mentalnog zdravlja, prevencije i prepoznavanja znakova nasilja nad i među djecom, medijske pismenosti, te efikasnog i pravovremenog reagiovanja na njih.
Uz navedeno, udžbenička i obrazovna politika mora biti senzibilizirana za temu prevencije vršnjačkog nasilja i nasilja u vaspitno-obrazovnim institucijama u Federaciji BiH, a potrebno je nastaviti i razvijati politike protiv nasilja.
Takođe, potrebno je pronaći najbolje modalitete za unapređenje sigurnog i prijateljskog okruženja u vaspitno-obrazovnim ustanovama.
Preporukama je ukazano i na važnost suradnje s centrima za socijalni rad, policijom i lokalnim zajednicama.
“Ministarstva trebaju aktivno sarađivati s centrima za socijalni rad, policijom, pravosudnim institucijama, lokalnim zajednicama, roditeljima i učenicima da bi se promovisala svijest o nasilju u društvu i podstakla saradnja u suzbijanju ovog problema”, napomenula je Duraković.
Ministri su na kraju apelovali i na medijske radnike da u svojim izvještajima o temama o nasilju izvještavaju odgovorno i u skladu s profesionalnom etikom i standardima novinarstva, pogotovu kada je riječ o djeci.
“Bitno je da nastavimo kontinuirano raditi i razmjenjivati dobre prakse. Mi smo danas konstatovali da svi u kantonima imamo već određene dobre okvire unutar kojih radimo na prevenciji nasilja”, ustvrdila je u izjavi za medije ministrica za vaspitanje i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović.
Smatra kako je bitno unaprijediti razmjenu dobrih praksi i snažno zagovarati da se i drugi resori aktivno uključe u ove devijantne društvene pojave, jer to nisu samo školske pojave.
“Veoma je važno da zajedno zagovaramo nenasilnu komunikaciju, da budemo zajedno predani u tome i da jačamo sve resurse, jer se škole ne mogu same iznijeti sa svim izazovima s kojima se suočavaju”, ocijenila je Hota-Muminović
Poručila je i kako će samo stabilne ličnosti nove generacije, koje će biti otporne na sve pošasti savremenog društva, koje se ubrzano mijenja, biti u prilici da kreiraju nove vrijednosti u našem društvu.
“Svi smo svjedoci da sve ono što napravimo u obrazovanju ima direktne posljedice po cijelo društvo. Zato nam trebaju sredstva i zato nam trebaju obučeni, jaki profesionalci, kako u obrazovanju tako i u drugim resorima”, kazala je ona.
Ahmed Omerović, ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona takođe se složio da problem nasilja u društvu nije samo problem obrazovnih institucija.
“Nasilje ne smije biti samo problem na Tuzlanskom kantonu. U protekla dva dana osjećali smo se usamljeni. Drago mi je da se uključio federalni dio vlasti i dao nam podršku. Nasilje je problem svih administrativnih jedinica u BiH, problem je cijele BiH i regije. Važno je da napravimo sondiranje propisa, od lokalnog do federalnog nivoa i da vidimo gdje su kritične tačke. Kada institucije donesu sve mjere, onda nema ko provesti mjere. Moramo biti spremni dati odgovor na to i kada eliminišemo ove tačke moći ćemo pravovremeno reagovati i spriječiti događaje kakvi su se nedavno dogodili u Lukavcu”, kazao je ministar Omerović.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o tragičnom događaju u Lukavcu, samo je kratko kazao kako je centar za socijalni rad preuzeo aktivnosti o tome da zbrine dječaka u ustanovu koju odrede u skladu s propisima.
“Mi se još uvijek molimo za zdravlje nastavnika, koji je povrijeđen i nadamo se da će biti bolje”, dodao je tuzlanski ministar.
(Fena)
