Negiranje genocida u Srebrenici, uz veličanje ratnih zločinaca, smanjeno je u odnosu na prethodne izvještaje Memorijalnog centra u Srebrenici, ali je i dalje prisutno u značajnom obimu. Najveći broj slučajeva je zabilježen u julu, kada se obilježava godišnjica i komemoracija žrtvama genocida, stoji u izvještaju za 2023. godinu.
Bez obzira na usvojene dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine iz jula 2021. godine, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, još nije podignuta niti jedna optužnica protiv negatora genocida, bez obzira na desetine podnesenih krivičnih prijava, stoji u izvještaju, koji je zasnovan na monitoringu i analizi zastupljenosti negiranja genocida u periodu od maja 2022. do maja 2023. godine.
Autori izvještaja su identifikovali 90 slučajeva negiranja u javnom, odnosno medijskom prostoru Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, a u poređenju s prošlogodišnjim izvještajem, u kome su zabilježena 693 slučaja negiranja genocida, primjećuje se smanjenje broja slučajeva, prenosi Detektor.
Prema ovom izvještaju, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, Branimir Kojić, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Srebrenice, i Miodrag Linta, narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, i dalje su glavni negatori genocida.
Pored Dodika, Kojića i Linte, među negatorima su se, prema monitoringu izvještaja, našli i tabloidi iz Srbije Informer i Alo, Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske, Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i portparol SNSD-a, kao i Nenad Kecmanović, penzionisani profesor i bivši savjetnik Milorada Dodika.
Jedan od autora izvještaja, Nikola Vučić primjećuje kako, uprkos svim negodovanjima i osporavanjima, zabrana negiranja genocida, ipak, ima svoju težinu i pravi izmjene u javnom diskursu.
“Iako i dalje imamo izazove sa institucionalnim negiranjem genocida u Srebrenici, možemo ustanoviti da je praksa negiranja značajno smanjena u odnosu na ranije godine. Razlog zbog čega je to tako, pronalazimo u izmjenama Krivičnog zakona koje je donio bivši visoki predstavnik Valentin Inzko”, kaže Vučić za Detektort, e dodaje kako vjeruje da je ovo tek početak procesa lišavanja javnog prostora od govora mržnje i negiranja genocida.
Kako je objašnjeno, negiranje genocida je u najvećoj mjeri zabilježeno kroz aktivno poricanje u 53 slučaja, relativizaciju u 26 slučajeva, podršku počiniocima u devet slučajeva, i priznavanje zločina, ali ne i genocida, u dva slučaja. Političari iz Republike Srpske i dalje su najprisutniji u negiranju genocida u Srebrenici u 2023. godini.
Zoran Milanović je sve više uključen u praksu negiranja, što, prema ovom izvještaju, predstavlja ključnu promjenu u odnosu na prethodne, a njegova pojava kao negatora genocida i relativizatora značajna je zbog njegove visoke političke pozicije i uticaja koji ima kao predsjednik Republike Hrvatske.
Iz Memorijalnog centra objašnjavaju da se, pored navedenih oblika, negiranje genocida upisuje i u javne prostore – kroz grafite, poruke, te nazive javnih ustanova i ulica, dok je nasilje usmjereno protiv neistomišljenika, takođe, prisutno i u digitalnom i u fizičkom prostoru.
U izvještaju, koji Memorijalni centar objavljuje svake godine od 2020., navode se i preporuke, te se naglašava da je ključno riješiti ovo pitanje jasnim i efikasnim odgovorom, a što uključuje iznošenje svih dostupnih činjenica o genocidu u Srebrenici na sveobuhvatan i pristupačan način.
Preporuke koje se odnose na BiH navode kako je ključno procesuiranje ratnih zločina, zalaganje za reformu obrazovanja te zaštitu aktivista i zagovornika istine.
U odnosu na prošlogodišnji izvještaj, preporuke su u većem dijelu iste, s tim da je neophodno aktivnije učešće pravosudnih institucija na primjenjivanju zakona koji su u vezi s negiranjem i minimiziranjem genocida i drugih zločina protiv čovječnosti, zaključak je Memorijalnog centra.
Za Murata Tahirovića, predsjednika Udruženja žrtava i svjedoka genocida, tokom ove godine je posebno zanimljivo što negiranje, odnosno veličanje i glorifikacija presuđenih ratnih zločinaca, više nije samo na prostoru Republike Srpske, nego i u Federaciji.
“Imamo čelne ljude Federacije, odnosno predsjednicu i ministricu koje su na neki način javno podržale istupe i nastupe ratnih zločinaca, ali, isto tako, na neki način dale podršku njihovoj rehabilitaciji i vraćanju u normalne kolotečine našeg društva. Smatramo da svakako treba pronaći model ili rješenje kako da se ta glorifikacija i veličanje ratnih zločina zaustav”, zaključuje Tahirović.
(Fena)
