U listu Narodna Sloboda, list za politiku, prosvjetu i gospodarstvo, broj 6. od 18. januara 1919. godine, koji je izlazio u Mostaru, u rubrici Domaće vijesti, objavljen je tekst o pokusima sa ugljem iz vihovićkog ugljenokopa.
Tekst je u arhivi pronašao Branko Vučina. Ovom prilikom mu se zahvaljujemo.
“Domaće vijesti.
Prvi pokusi sa ugljenom iz vihovićkoga ugljenokopa (kod Mostara).
22. o. mj. dovršio je ovdašnji želj. natpovjerenik, inžinir g. Ramsauer Robert prve pokuse sa uglenom iz vihovićkoga rudokopa. Pokusi su načinjeni s vozovima 141—138 izmegju Mostara 1 Huma.
Teret voza 141 u 270/244 t i 69/61 osovina,
Teret voza 138 u 191 t i 48 osovina.
Bruto težine ugljena s kolima 16.780 kg
Tara težina kola 5.619 kg
Neto težina ugljena 11.120 kg
Težina preostalog ugljena nakon
pokusa. . . 2.860 kg
Upotrebljeni ugljen 8.260 kg
Lokomotiva je primila vode 27.500 lit
Preostalo je vode 3.000 lit.
Upotrebljena voda 24.500 lit
Gubitak vode (za snabdijevanja)
uzeto sa 250 lit.
Ostaje ishlapljene vode. . 24.250 lit.
l kg ugljena ishlapljuje 2.93 kg vode.
Težina ostataka u ormariću za
pepeo i u odjeljku za dim, . . 1.400 kg
Ostatak od 100 kg ugljena 18 kg
Primjećuje se, da je ovaj ostatak još nešto veći gubitkom varnica.
Ugljen sagorijeva s jakim, svijetlim, dugim plamenom, ne daje izvaraka (troske, taloga, mutljaga)
ni izasutaka, ali razvija ipak jak plin, veoma neugodna vonja (po kaučuku ?).
Pokus je načinjen s najboljim strojem (serija IV a 5) drž. bos, herc. željeznica i nakon ispiranja
njegova kotla.”
Prilog: Rudnik Mostar, željeznička stanica, voz 1919. godine
Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
