U okviru manifestacije ”Dani knjige, Konjic ’23”, upriličeno je predstavljanje trilera “Anadolovo pismo”, autora Zlatka Topčića u Narodnom univerzitetu Konjic.
Riječ je o uzbudljivom trileru, čija se radnja odvija u Istanbulu. Ovaj triler je zasnovan na stvarnim istorijskim događajima, gdje je pisac sebi dao umjetničku slobodu razriješiti značajan istorijski događaj, koji je do danas ostao nerazriješen. Naime, u cedntru priče su Bošnjaci izbjegli iz Bosne i Srbije nakon povlačenja osmanske vlasti, a neki od njih pokrenuće, nenamjerno i nesvjesno, krvave događaje koji će izazvati teške napetosti između Osmanlija, Rusa i ostatka Evrope, saopšteno je s Narodnog univerziteta Konjic.
Važno je naglasiti da je prije “Anadolovog pisma”, Zlatko Topčić napisao roman “28.06.1914.” i da taj roman završava sa “nastaviće se…”, te se zbog toga se postavlja pitanje je li ”Anadolovo pismo” nastavak nagrađivanog “28.06.1914”, na što je autor odgovorio kako se romani mogu razumjeti i odvojeno, ali da će pažljivi čitalac u “Anadolovom pismu” naći puno poveznica i mogućih odgovora na pitanja postavljena u ”28.6.1914.”
”Tada je izvršen atentat na Franca Ferdinanda, a 1880. godine je ubijen ruski potpukovnik Maks Emanuilovič. Tada je najlakše bilo optužiti Bošnjake i taj događaj se rasvjetljavao skoro 150 godina. Trojica bosanskih muhadžera su optuženi da su to učinili iz ‘svjesnog nehaja’. Jedan od razloga zbog koga sam pisao o tome je i činjenica da u Turskoj živi između 5 i 7 milijuna ljudi porijeklom iz Bosne. Taj proces iseljavanja u Anadoliju je kontinuiran, a nije imao adekvatan tretman u književnosti”, poručio je autor.
Amina Šiljak Jasenković, doktorica književno-istorijskih nauka upoznala je autora Zlatka Topčića s pričom o trojici Bošnjaka, a na osnovu relevantnih sudskih zapisa. Ona je tokom promocije u Konjicu pojasnila kako su se ta trojica muhadžera našla u to vrijeme na mjestu glavnog događaja, a jedan od njih je bio porijeklom iz Konjica, drugi iz Stoca a treći iz Rožaja.
“O stvarnim događajima iz 1880. godine razgovarala sam s autorom uz kafu, i bila sam sigurna da će on to književno uobličiti, pronaći uzroke i odrediti posljedice. I nisam se prevarila u tome, jer je nastao sjajan roman, ‘Anadolovo pismo’. U tom periodu i tim okolnostima je najlakše bilo okriviti trojicu Bošnjaka, ali je autor ispravio nepravdu, ali pošto ništa nije onako kako izgleda, osjećaj pravde odnosno nepravde će svaki čitalac drugačije doživjeti”, pojasnila Amina Šiljak Jasenković.
Govoreći o pravdi, autor Topčić je poručio kako je taj slučaj ubistva ostao neriješen skoro 150 godina, da bi ga na kraju riješio Nazifbey.
”Na neki način problematizujem i pitanje zakašnjele pravde, u ovom slučaju pravde, koja je čekala skoro 150 godina. Ima li smisla tada pravda kada više nije niko od aktera nije živ?”, istakao je Topčić.
(Fena)
