Opijeni drozd ili zanjihani djetlić su pojmovi koji postoje u životinjskom carstvu. Neki koriste ljudske ostatke da bi se “opili”. Druge jednostavno iskorištavaju mogućnosti koje im nudi priroda.
Čini se da opijenost nije samo ljudska privilegija. Neke životinjske vrste su, takođe, otkrile zadovoljstvo određenih supstanci (i njihove posljedice). To ponekad dovodi do otvorenog kriminala u vezi sa nabavkom. Galerija otkriva ko su najveći narkomani u životinjskom carstvu.
Prema riječima stručnjaka za životinje dr. Marion Ludwig, čini se da su medvjedi prilično osjetljivi na supstance koje mijenjaju um. Kaže se da su se 2013. godine neki kamčatski medvjedi napalili kerozinom na malom aerodromu. Ovo je otišlo toliko daleko da je osoblje na kraju moralo zaključati bačve s gorivom dalje od zavisnih životinja, a medvjedi su jurili helikoptere koji su polijetali.
Kao i mnoge druge ptice, svilenjaci (Bombycilla garrulus) vole bobice. Ali, prezrelo voće koje se nalazi na meniju ptica šarenog perja ima nešto posebno: alkohol je već nastao fermentacijom. Pijane ptice tada ne mogu da lete, ali to ih ne spriječava da polete. Posljedice su ponekad fatalne.
Druge vrste ptica, takođe, vole da se napuše, uključujući i fermentirano voće. Ali, ovisno o vrsti, crni drozd i zanjihani djetlić mogu razgraditi alkohol bolje od nas ljudi. To je zbog enzima alkohol dehidrogena, koji je prisutan u mnogo većim koncentracijama kod nekih vrsta ptica nego kod ljudi. To znači da intoksikacija ne utiče na njihovu sposobnost letenja.
Neki od lemura koji žive na Madagaskaru koriste otrov koji stonoge luče kada su u opasnosti da njime trljaju svoja tijela. S jedne strane, to ih štiti od parazita, ali ih može dovesti i u opojno stanje. Budući da otrov sadrži i cijanid, lemuri preuzimaju veliki rizik svojom “konzumacijom droga”.
Dugo se pretpostavljalo da se slonovi najedaju fermentiranim plodovima marule. Ali, slon težak tri tone morao bi da jede voće cjeli dan da bi imao primjetan efekat. Vjerovatnije je da slonovi posebno jedu koru drveta u kome žive larve buba. One sadrže otrov, u koji su lovci od davnina umaču vrhove njihovih strijela.
U nekim regijama Sjeverne Amerike raste Oksitropis (prošav, oštrica, lat. Oxytropis), biljka poznata i kao “ludara”. Neki konji jedu njihov šiljasti vrh dok su na ispaši. Ponašanje konja, u stvari, ne sugeriše da su opijeni materijama koje mijenjaju um. Međutim, prema uzgajivačima, neki konji postaju čak i ovisni o ovoj biljci.
(web)
Z. N.
(NovaSloboda.ba)
