Da li biti go, znači slobodu? Ili, to uopšte ima neke veze sa politikom? Dvodijelni dokumentarni film ARTE “Hüllenlos – Istorija golotinje” pruža detaljan uvid u naturizam i njegovo porijeklo.
Neki ljudi vole doslovno da shvate izraz “spusti pantalone”. Drugi smatraju golotinju uvredljivom.
Upravo način na koji se ova tema obrađuje govori mnogo o društvenim normama, kulturi i stavovima prema životu – posebno u današnjem svijetu, pokazuju Kristina Klasen i Katja Petrović u svom dvodijelnom dokumentarcu ARTE “Hüllenlos – Istorija golotinje”.
U prvom dijelu, filmaši se osvrću na istorijsko porijeklo naturizma, koje leže u naturističkom pokretu. U DDR-u je nudizam bio velika tema, posebno golo kupanje na obali Baltičkog mora. Posljednjih godina Francuska je postala važna destinacija kada je u pitanju naturizam.
Naturistički klubovi nisu zainteresovani za erotiku. Za neke, biti nag znači slobodu, dok za druge njihova odjeća predstavlja odbacivanje društvenih normi ponašanja. Sport je posebno važan u naturističkim područjima. Ali, posljednjih godina, ideali o tijelu su se promijenili i tjelesna pozitiva je vrlo popularna. Film pokazuje kako ovi događaji utiču na kulturu akta. “Femen international”
Odmah zatim, slijedi drugi dio dokumentarca u režiji Inge Turczyn. Radi se o značenju golotinje kao simbola moći i protesta. Razni stručnjaci, poput komunikologije Nataše A. Kelly, ovde govore svoje. Golo tijelo je igralo važnu ulogu u nauci, posebno u antičko doba. Do danas se golotinja koristi za borbu protiv , kao što je slučaj sa ukrajinskim ženskim pokretom “Femen International”.
Uprkos opasnostima, žene preuzimaju sve rizike kako bi svojim tijelima predstavile svoje vrijednosti. Bez pokrivača – Istorija golotinje
Lj. G.
(NovaSloboda.ba)
