Crnogorski premijer Milojko Spajić saopštio je sinoć da je donijeta odluka da se početak popisa stanovništva u toj zemlji odgodi za 3. decembar, te da je ta odluka izglasana na elektronskoj sjednici Vlade Crne Gore.
“Odluka opozicije dokaz je da sazrijeva jedna nova politička svijest kojoj je interes društva i države iznad svih i svega. Možda ima i onih koji misle da je tokom ovih mjesec dana bilo trošenja vremena, ali za mene je ovo jako bitno za pomirenje Crne Gore i sam proces pristupanja Evropskoj uniji”, kazao je Spajić, prenosi Radiotelevizija Crne Gore.
Dodao je kako je uvjeren da je ovo dobra odluka.
“Mislim da je ovo odgađanje jako bitno i da ćemo na taj način, bez dodatnih troškova, postići društvenu koheziju”,kazao je crnogorski premijer.
Poručio je da su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić zrelo sagledali situaciju, da će podržati svaku dobronamjernu odluku Vlade, te da ne strahuje da bi NSD i DNP mogli zbog odgađanja oboriti vladu.
Najveća opoziciona stranka u Crnoj Gori Demokratska partija socijalista (DPS) saopštila je da novo odgađanje popisa predstavlja najbolju potvrdu da još uvijek nisu ispunjeni svi uslovi, te je poručila da će u novom roku dati doprinos za njihovo ispunjenje.
Popis u Crnoj Gori bio je najavljen za 1. novembar, ali ga je vlada Milojka Spajića odgodila na prvoj sjednici nakon njezina konstituiranja, zbog prijetnji opozicije da će ga bojkotovati, jer u popisnim komisijama nema njenih članova.
Popis u Crnoj Gori nekoliko puta je odgađan od 2021. godine, kada se trebao održati, a uglavnom su navođeni tehnički ili financijski razlozi.
Crnogorska vlada i predstavnici crnogorske opozicije i Vijeća manje brojnih naroda u Crnoj Gori potpisali su prošle sedmice Sporazum o popisu, koji, između ostalog, predviđa proširivanja popisnih komisija, kontrolu unosa prikupljenih podataka, izrade softvera za njihovu provjeru, te zabranu strankama da provode kampanju vezanu uz popis.
Posljednji popis stanovništva u Crnoj Gori održan je 2011. godine i na njemu se oko 45 posto stanovništva izjasnilo da su Crnogorci, Srba je bilo 29 posto, Bošnjaka 8,5 posto, Muslimana 3 posto i Hrvata oko 1 posto.
(Fena)